Atmosfera u hrvatskom društvu prilično je nesklona memoriji antifašizma i antifašističkom opredjeljenju, a to ne nailazi na jasan odgovor vladajućih, ocijenjeno je na završnoj konferenciji Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji je protekla dva semestra, uz pomoć brojnih predavača, o pitanjima antifašizma educirao pedesetak polaznika.
Pokretač tog edukativnog programa povjesničar Dragan Markovina ističe kako u Hrvatskoj postoji ozbiljan raskorak između ustavnih vrijednosti u kojima je zapisana antifašistička baština kao utemeljenje Hrvatske i onog što se događa u praksi.
"U mnogim slučajevima je de facto legaliziran pozdrav 'Za dom spremni', zidovi gradova prepuni su takvih grafita i stalno se pokušava negirati stvarnost Jasenovca i slično, ali prema tome nema jasnog odgovora od strane vladajućih", rekao je Markovina.
"Kad ih pitate konkretno o bilo čemu naravno da će predsjednik Sabora, Vlade i predsjednica reći ono što je temeljem Ustava, to ne dovodim u pitanje, no međutim to se operativno nigdje ne provodi", kazao je taj povjesničar.
Naveo je i kako je 3000 antifašističkih spomenika minirano, a ni jedan obnovljen te upozorio na raskorak između onoga što piše u Ustavu i stvarnog stanja na terenu. "Primijetio sam znakove U i mislim da mlade ne razumiju o čemu se radi ali žele iskazati revolt i bunt. Slažem se da su mladi zbunjeni, a zbunjeni su jer su odgojeni u društvu koje ima raskorak. Mnogi od njih ne znaju ništa ili jako malo o onom što se događalo iz povijesti", rekao je Markovina.
Uvjeren je i kako je to "posljedica činjenica da se gotovo 30 godina uzgaja nacionalistički sustav vrijednosti koji je za sve loše što se dogodilo u društvu optužio bivši režim, bivše uređenje ili antifašizam generalno", a "mnogi mladi su zdravo za gotovo uzeli tu priču".
"Prošlo je 30 godina od pada samoupravnog socijalizma i stvaranja samostalne, višestranačke Hrvatske i besmisleno je govorit da je netko kriv tko je bio na vlasti prije 40, 50 godina za nešto što je danas, ali to očito i dalje prolazi jer ima podršku dijela masovnih medija i obrazovnog sustava", naglasio je povjesničar Markovina.
U edukacijskom su programu sudjelovali brojni predavači među kojima i Tvrko Jakovina, Zoran Pusić, Dražen Lalić, Ivo Goldstein, Josip Kregar, Ivana Dragičević te bivši hrvtski predsjednik Stjepan Mesić.
Mesić je mišljenja kako nedostaje edukacija u školama. "Prije svega jer su mladi neinformirani o mnogim stvarima. Primjerice, o drugom svjetskom ratu neinformirani su do te mjere da izjednačavaju sve, kao da je isto nacifašizam i antifašizam. Za to je krivo školstvo", rekao je Mesić.
U tom je kontekstu naglasio važnost reforme školstva.
