Obojica su odlikovani Redom Stjepana Radića za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda, a predsjednica je Drndića posthumno odlikovala danas na svečanosti u Pazinu. Odlikovanje je na svečanosti primila kći odlikovanog borca Daša Drndić, a odluku predsjednice da se najvišim državnim odlikovanjem posthumno odlikuje tog istarskog antifašistu pozdravio je i istarski župan Valter Flego, kazavši kako je to potvrda da je antifašizam utkan u Ustav Republike Hrvatske i da ga vrijedni Istrijani svakodnevnno žive.
Ustvrdivši kako je dvadeseto stoljeće bilo za čovječanstvo doba brzog napretka i razvoja na mnogim životnim područjima, ali je istodobno bilo razdoblje u kojemu je svijet, osobito Europa, bio suočen s razornim djelovanjem totalitarnih političkih ideologija i režima, Grabar Kitarović istaknula je da Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima nije tek protokolaran dan, nego je "snažan poziv našim savjestima da se u otvorenosti istini suočimo s brojnim teškim posljedicama što su ih fašizam, nacizam i komunizam donijeli našem kontinentu".
Ljudi koji pružali otpor totalitarnim ideologijama i režimima
"Hrvatska i hrvatski narod bili su nažalost izloženi njihovu razornom djelovanju, s brojnim tragičnim posljedicama, koje još osjećamo. Ovaj je dan stoga izuzetna prigoda, kada možemo izraziti priznanje ljudima koji su se posebno istaknuli u otporu totalitarnim ideologijama i režimima, dajući ujedno osobit doprinos ostvarenju nacionalnih i socijalnih prava hrvatskoga naroda i svih naših građana", rekla je predsjednica. Priznanje tim ljudima, kaže Grabar-Kitarović, poziv je i primjer kako se nikada ne smije odustati od obrane i promicanja demokracije i ljudskih prava.
Istra i drugi dijelovi jadranske Hrvatske po njezinim riječima prvi su osjetili teške posljedice totalitarizma jer su već nakon Prvoga svjetskoga rata, plativši cijenu nagodbenjaštva europskih sila, bili suočeni s talijanskom agresijom i okupacijom, koja je uskoro poprimila karakter fašističke diktature. Istarski Hrvati, no i mnogi Talijani i pripadnici drugih manjina, dodala je, na razne su načine pružali otpor tom teroru, da bi on početkom Drugoga svjetskoga rata na našim prostorima prerastao u narodnu oružanu borbu.
"U toj borbi sudjelovali su svi domoljubi, bez obzira na političko opredjeljenje ili nacionalnu pripadnost. Taj svenarodni domoljubni karakter istarskog otpora fašizmu posebno je izražen u 'Pazinskim odlukama' iz rujna 1943. U njihovu donošenju osobito je važnu ulogu imao partizanski borac Ljubo Drndić. Njegov proglas 'Istarski narode' bio je 'magna charta' autentičnog domoljublja istarskoga čovjeka i njegova hrvatska domovnica, te je takva od izvanredne i trajne povijesne važnosti za Istru, hrvatski narod i Hrvatsku u cjelini", rekla je predsjednica.
Zaključila je da se odlukom o dodjeli odlikovanja Reda Stjepana Radića Ljubi Drndiću izražava zahvalnost mnogim istarskim domoljubima i borcima protiv fašizma.
Partizanski borac i jedna od posljednjih žrtava Udbe
Ljubomir Drndić istarski je antifašist, partizanski borac i jedan je od pokretača otpora talijanskoj okupaciji Istre te je pisac proglasa Istarski narode iz 1943. kada je Istra oslobođena. Drndić je 2013. umro u Zagrebu u 94. godini.
Kako piše Večernji, Nikola Štedul (79), jedan je od najpoznatijih hrvatskih političkih emigranata i jedna od posljednjih žrtava zloglasne Udbe (SDS), čiji je pokušaj likvidacije u Škotskoj 1988. čudom preživio, premda je bio ranjen sa 6 metaka. Nakon suđenja dugog 11 godina zbog pokušaja ubojstva na 15 godina zatvora osuđen je Vinko Sindičić, jer su pronađeni forenzični ostatci s vatrenoga oružja na Sindičićevoj koži te je proglašen krivim. Štedul je tada bio predsjednik Hrvatskog državotvornog pokreta (HDP), koji se u emigraciji borio za neovisnost Hrvatske.
Uoči početka Domovinskog rata, Štedul dolazi u Hrvatsku i uključuje se, s pripadnicima svog pokreta, u državne službe i institucije, te sudjeluje u stvaranju moderne države. Franjo Tuđman je tada provodio aktivnu politiku pomirbe te je Štedul, primjerice, surađivao u cilju obrane RH s bivšim agentima službi koje su ga proganjale u bivšem sustavu te čak naručivale njegovu likvidaciju.
