Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, politolog i predsjednik Vijeće GONG-a, dr. Berto Šalaj, koji je istraživao tu temu, ističe kako smo mlada demokracija i da opća politička pismenost naših građana nije na visokoj razini.
"Građani nemaju dovoljno znanja o političkim procesima, a posebno spremnosti da se aktivno uključe u politički proces. Što se tiče Europske unije ta je pismenost još i niža jer nisu ni imali mogućnosti upoznati se sa svim aspektima djelovanja EU", ističe Šalaj.
Nema konkretnih istraživanja koliko građani ozbiljno shvaćaju prve hrvatske izbore za EU-parlament. Kaže kako uočava nerazmjer između tvrdnji političara da su ti izbori izuzetno važni i toga koliko su se potrudili educirati građane. Zato pesimistično procjenjuje da će odaziv na izbore za EU-parlament biti nizak.
"Građanima nije objašnjeno zašto bi trebali izići na te izbore, a zbog općeg nezadovoljstva s politikom i političarima izbore gledaju kroz prizmu; zašto bi kandidatima za EU-parlament dali dati glas da dobiju 8 tisuća eura plaću, a da sami građani od toga nemaju ništa. Naravno da to nije dobra situacija", naglašava politolog Šalaj. Zato smatra da je predizborna kampanja trebala biti duža kako bi između ostalog poslužila i u edukativne svrhe.
O kampanji za europske izbore koja traje, Šalaj kaže kako u medijima ne obiluje informacijama, a u novoj se situaciji, dodaje, nisu snašle ni političke stanke. Ne znaju kako voditi kampanju i što u njoj isticati. Poruke im pomalo zvuče banalno. No i za političke je stranke, kaže, to edukativan proces.
"Tako je na žalost bilo i s referendumom o članstvu Hrvatske u EU. Sve se pokušava zbrzati i odraditi kao formalnost. Nema za nas važnije stvari od članstva u EU i mi o tome moramo razmišljati", upozorava naš sugovornik.
No kada govori o samoj predstavničkoj demokraciji u Europskom parlamentu, Šalaj smatra da je ono tijelo koje ne donosi najvažnije odluke u Uniji.
"Europski parlament pa i EU pate od demokratskog deficita iako su, povijesno gledajući, ovlasti i uloga EP-a u politici Europske unije rasle. Ako bi morao reći, nisam trenutno zadovoljen stanjem demokracije u EU. Ona se mora nastaviti demokratizirati. Zbog toga je sada prilika da i mi sjednemo za stolom i da zajedno suodlučujemo kakva će ta Europa biti."
Iako Hrvatska u EU-parlament šalje tek 12 svojih predstavnika koji će raditi unutar europskih političkih obitelji i neformalnih koalicija, ne možemo imati iluzija da ćemo imati utjecaj jedne Njemačke ili Francuske, ali u svakom slučaju, dodaje Šalaj, naš glas će se čuti. Zato bi bilo važno, predlaže, da naši europarlamentarci u Brisel dođu s inovacijama o tome kako bi demokracija u EU mogla bolje funkcionirati.
Primjeri Grčke, Cipra ili Španjolske pokazuju kako građani nisu zadovoljni trenutnim načinom funkcioniranja demokracije u EU te sve više traže neposrednije odlučivanje. Europarlamentarci bi zato, navodi Šalaj, trebali više komunicirati sa svojim građanima i biračima te biti više otvoreni prema njihovim idejama.
Zato bi i naši kandidati za EU-parlament trebali imati razumijevanje šireg konteksta i gospodarske i političke situacije u kojoj se EU trenutno nalazi.
"Moraju imati neku viziju Europe koju će nam ponuditi; je li to Europa koja će se temeljiti samo na kapitalu i interesima ili je to Europa građana i solidarnosti? Mislim da bi bilo dobro da naši zastupnici kažu nešto tome kako vide budućnost EU i, naravno, gdje je tu pozicija Hrvatske."
Sada je, naglašava Šalaj pravo vrijeme za raspravu o budućnosti Eu i ulazimo li u nju zato što imamo nekog interesa ili zato što želimo graditi bolju budućnost s drugim narodima. Na građanima je sada, smatra, da odaberu najbolje ljude koji će znati štititi hrvatske interese ali i graditi Europu.
"Bez sudjelovanja građana u političkim procesima ovu ćemo gospodarsku krizu samo produbit, a ne ju nadvladati." Šalaj ne misli da u EU ulazimo da bismo isključivo slušali briselske upute.
"Naši zastupnici moraju aktivno pokazati da znaju voditi računa ne samo o interesima Hrvatske nego i o načelima demokracije i socijalne pravde. Samo tako mogu imati značajniju ulogu u EU-parlamentu. Ako tamo budu samo promatrači, onda je možda i svejedno tko tamo ide."
Politička je kriza u Europi velika i stvari se u Europskoj uniji preslaguju, stoga je, zaključio profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr .Berto Šalaj, vrlo bitno da u trenutku tog preslagivanja mi za briselskim stolom imamo najkvalitetnije ljude.
Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).