Dosadašnji dio 2020. obilježili su koronakriza, karantena i potres u Zagrebu. Zbog svega toga brojni će građani još dugo nositi ožiljke.
Koliko su nam ti nedavni događaji narušili zdravlje?
Svako vrijeme nosi svoje. Iako su iza nas, karantena zbog koronavirusa i potres ostavili su traga.
"Ja sam sigurno od potresa ostario negdje tri godine, mentalno, ali neću se uzrujavati oko toga", rekao nam je Zagrepčanin Domagoj.
I nije jedini, mnogi se građani žale da su "psihički nastradali".
A da su se u karanteni promijenile navike, zaključili su na splitskom Medicinskom fakultetu nakon ankete u kojoj su sudjelovale tri tisuće građana. Podatke su iznijeli na konferenciji u sklopu europskog predsjedanja Vijećem Europske unije kojoj je cilj potaknuti istraživanja i povećati inovacije za upravljanje zdravljem i dobrobiti starenja stanovništa.
Budući da su građani u krevet išli kasnije pa se i kasnije budili, kod mnogih se, osobito starijih, pojavila nesanica.
''Nesanica je otprilike na 10 -11 posto u općoj populaciji u Hrvatskoj, a za vrijeme karantene taj udio je bio udvostručen. Tako da imamo novih oko 10 posto ljudi koji su iskusili nesanicu, a da je nisu imali prije", rekao je Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Traga ostavljaju i neizvjesnost i egzistencijalna briga.
''Mi očekujemo da ćemo imati, kao i tijekom Domovinskog rata, porast čak i nekih zloćudnih bolesti, porast neuroloških bolesti i porast anksioznosti'', upozorava Davor Ježek, prodekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
No koronakriza mnogim je građanima donijela i nešto pozitivno.
"Možda je ova situacija s covidom otrijeznila ljude, da se fokusiraju više na sebe, na svoje misli, na svoje možda neke prioritetnije stvari u životu jer prije toga smo svi bezglavo jurili, posao - kuća - posao, ambicije, novac i tako dalje", smatra Marijana iz Zagreba.
Važno je usporiti kako bismo lakše dogurali do starosti.