Generalni urbanistički planovi trebali bi služiti ravnoteži i razvoju grada, a ne zadovoljenju trenutnih potreba onih na vlasti. Koliko to (ne) razumiju oni koji te planove izrađuju i gradom upravljaju, vidimo na primjeru Zagreba, kao i koliko građane (ne) uključuju u kreiranje gradskih odluka.
- Urbanizam sa smislom: Jeste li znali da Zagreb osim Zelene ima i Plavu potkovu?
- Upozorenje međunarodne struke: ‘Ako Skupština usvoji GUP, Zagreb će biti izložen velikoj opasnosti’
Da može i drugačije, pokazuju primjeri Kutine i Koprivnice, koji aktivno rade na uključivanju stanovnika u stvaranje urbanih prostora u kojima žive i rade.
Neki će se, doduše, možda sjetiti projekta 'Zagreb za mene', koji je prije četiri godine Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) bilo pokrenulo sa zagrebačkim Arhitektonskim fakultetom u suradnji s Gradom Zagrebom. No, kao što su mnogi već i onda strahovali, želje i potrebe Zagrepčanki i Zagrepčana za uređenim kvartovskim parkovima, trgovima i prometnim okretištima te biciklističkim stazama, umjesto ostvarene u javnim prostorima, spavaju u nečijim ladicama.
Uređenje trase ugašenog Samoborčeka i biciklističke staze uz Branimirovu, slobodan prostor uz željezničku prugu i nasip rijeke Save, uređenje trga i promenade uz potok na Ljubljanici te skrivenih dvorišta Britanca, šetališta uz sljemenske potoke i novi ulaz na Medvednicu, zeleni prsten u Sesvetama, pješačko povezivanje terminala Črnomerec s park-šumom Grmoščica i revitaliziranje mosta ciglane preko Kustošijanske ulice ... samo su neki od brojnih prijedloga i lokacija na koje su stanovnici metropole kad ih se direktno pitalo što žele da se uredi u njihovu kvartu i gradu, entuzijastično ukazivali u razgovorima s mladima arhitektima iz DAZ-a okupljenima u inicijativu 'Akupunktura grada'.
- Novi Zagreb kao veliko gradilište: Milan Bandić gradi ‘Hrvatsku u malom’
- Beograd na vodi/Zagrebački Manhattan: Nekima, a nije Bandić, u Zagrebu se priviđa žuta patka. Halucinacija ili? (Marko Prpic/PIXSELL)
Hoće li išta od toga biti realizirano ikada, uopće, do kraja … pitanje je, pogotovo dok su važniji kontroverzni projekti poput Ljeta na Savi i Zagrebačkog Manhatana, fontana i svakojakih spomenika, klupa ljubavi, Bumbinih livada …
No, ignoriranje volje građana moglo bi s vremenom ipak postati barem teže što pokazuje i buna oko GUP-a jer građani sve više osvješćuju da uz pomoć različitih stručnjaka - arhitekata i prostornih planera te dizajnera i umjetnika, građevinara i poduzetnika - imaju i trebaju koristiti pravo sudjelovati u osmišljavanju i uređenju adekvatnih javnih prostora te poboljšavanju kvalitete života u svojim kvartovima i gradovima koje financiraju.
- Doprinos javnosti u Gradu vide kao ključan za planiranje gradskog prostora
Svjesni su toga u Koprivnici gdje je Grad upravo ovih dana raspisao urbanističko–arhitektonski projektni natječaj za izradu idejnog rješenja rekonstrukcije gradskih trgova - Zrinski trg i dijela Trga bana Josipa Jelačića. Također, predstavljen je projekt revitalizacije stare koprivničke gradske jezgre, a riječ je o promišljanju u okviru cijelog gradskog centra kroz šire sagledavanje okolice glavnih gradskih trgova.
U skladu s odredbama GUP-a Grad je odlučio uređenju javnog prostora pristupiti transparentno i integralno, uvažavajući ulogu i značaj javnog dobra u urbanoj sredini. S obzirom na to da doprinos javnosti vide kao ključan za planiranje gradskog prostora proveden je participativni proces u kojem su prikupljana mišljenja i prijedlozi građana Koprivnice.
- Građani sudjeluju u stvaranju novog izgleda Koprivnice za budućnost (Marijan Susenj/PIXSELL)
Važno je uvijek pronaći ravnotežu između mišljenja struke i građana, no kvalitetno planiranje javnih prostora zahtjeva komunikaciju i interakciju svih dionika. ''Onih koji upravljaju javnim prostorom - lokalna samouprava; dizajniraju ga - arhitekti, urbanisti, kipari, dizajneri; osmišljavaju sadržaje i programe koji se u javnom prostoru izvode - javne institucije, umjetnici, udruge ili pak koriste prostor - građani. Uključivanje širokog kruga dionika u proces planiranja omogućuje zastupanje i pomirenje različitih interesa s ciljem donošenja najbolje odluke za zajednici'', napominju iz URBACT Hrvatska.
Takav pristup ima višestruke blagodati za sve jer su ciljevi prepoznati i oblikovani u skladu sa stvarnim potrebama zajednice, svi su više predani njihovu ostvarivanju, lakše se prevladava konflikte, a podijeljena je odgovornost za konačne rezultate i ostvarenje ciljeva.
- Građani cijene kada se njihovo mišljenje uvažava i to ih potiče na jače participiranje u kreiranju odluka
Javnost je u izradu natječajnog programa bila uključena na tri
razine, naime, građani su svoje mišljenje mogli dati u lokalnim
grupama, odgovoriti na internetski upitnik i terenske ankete, a
sakupljena mišljenja i preporuke institucija uključene su u
program kroz projektni zadatak i priloženu dokumentaciju.
U samo nekoliko dana na internetski upitnik odgovorilo je 1.543
građana, dok je interes za terensku anketu bio osjetno slabiji -
tek 65 odgovora, no ciljana skupina su bili slučajni prolaznici,
odnosno osobe kojima ispitivanje putem interneta nije bilo
dostupno te mlađi od 18 godina. S vremenom, pokazalo se na
primjerima iz drugih gradova u svijetu, uključuje se sve više
građana, pogotovo kada vide da se njihovo mišljenje zaista
uvažava.
- Što Zagreb može naučiti od Beča, Pariza, Londona i Ljubljane?(Sandra Simunovic/PIXSELL)
U Koprivnici je već sada sve skupa dalo zanimljive rezultate pa su tako građani iznoseći svoje viđenje javnih prostora trgova u svom gradu među posebnim intervencijama isticali zamjenu asfalta sigurnijom podlogom, uklanjanje prometa i uspostavu pješačke zone, uređenje terasa kafića, više zelenih površina i zelene infrastrukture, više kulturnog i urbanog sadržaja prilagođenog djeci i mladima, izmještanje prodajne aktivnosti i sajmova na druge lokacije, obnovu fasada okolnih zgrada i ostatka kontaktne zone te dodavanje umjetničkih instalacija i skulptura.
''Siguran sam da ćemo uspjeti napraviti novo središte grada Koprivnice za sljedećih 30, 50 ili 100 godina. Još jednom hvala svim građanima koji su sudjelovali u anketi i na taj način nam pomogli da krenemo u stvaranje novog izgleda Koprivnice za budućnost'', poručio je gradonačelnik Mišel Jakšić.
Primjer je to uključivanja građana u stvaranje urbanih prostora mogle bi se ugledati i ostale jedinice lokalne samouprave i tako osnažiti gradske kapacitete za izradu i provedbu lokalnih politika koje počivaju na održivom urbanom razvoju i participaciji građana.
- I građani Kutine sudjeluju u oblikovanja svoga grada (Zeljko Lukunic/PIXSELL)
Putokaz može biti i Kutina, koja također uključuje građane u uređenje središnjeg gradskog prostora Trga Kralja Tomislava i uređenje središnjeg gradskog parka.
Kroz participaciju i diskusije građana, predstavnika organizacija civilnog društva i zaposlenih u gradskim odjelima na radionicama se svima zainteresiranima prezentiraju prostorno-programski koncepti razvoja te varijante urbanističkih rješenja sa scenarijima korištenja gradskog perivoja. Također, građani svoje prijedloge i komentare mogu dostaviti i preko internetske stranice Grada Kutine.
- Stvarni prostor gradi se puno prije nego što se natječaj raspiše
Riječ je o inovativnoj metodi donošenja urbanističkih planova, istaknuo je nakon prve radionice Krunoslav Šmit, dekan Arhitektonskog fakulteta - nositelja studije: ''Prije donošenja plana od građana želimo čuti njihovo mišljenje o predloženim rješenjima i želimo upoznati njihove ideje i prijedloge koja ćemo nastojati ugraditi u konačni plan. Zato ćemo organizirati nekoliko radionica. Građani su i ranije sudjelovali u raspravama, ali su raspravljali o konačnom rješenju. Sada građani sudjeluju u procesu donošenja plana od početka i tako participiraju u oblikovanju javnog prostora i svog grada''.
Jer stvarni prostor gradi se puno prije nego što se natječaj raspiše, a da bi se osmislila budućnost nekog prostora važno je razumjeti njegovu sadašnjost i svakako uključiti građane – bez njih ionako grada nema.