Postroživanje definiranja medicinskih usluga, jačanje mogućnosti da se pacijenta usmjeri u drugu ustanovu u kojoj su kraće liste čekanja za određenu uslugu, novčano kažnjavanje korisnika ako nije došao na dogovoreni pregled, a da se prethodno nije 'odjavio', snažnija mogućnost da država, odnosno HZZO, s privatnom ustanovom sklopi ugovor o zdravstvenoj usluzi ako se državne ustanove pokažu nekvalitetnim i sporim u pružanju određene usluge i prestanak avansnog plaćanja bolnicama za medicinske usluge.
To će, piše Slobodna Dalmacija, biti glavne posljedice izdvajanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice, odnosno Ministarstva zdravstva, na koje je u srijedu na konferenciji za novinare ukazao Siniša Varga, ravnatelj Zavoda.
Krajnje korisnike vjerojatno će najviše zanimati mogućnost novčanog kažnjavanja, osobito ako su zaboravni.
Neodgovornost će se naplaćivati
Govoreći o problemu neodgovorna ponašanja pacijenata u kontekstu nepodizanja nalaza, nedolaska na dogovorene preglede i slično, ravnatelj HZZO-a poručio je kako je u Sloveniji postignut dogovor između Ministarstva zdravlja i medicinskih ustanova da se, na primjer, osiguranik koji ne dođe na pregled, a nije odjavio svoj dolazak, kazni s 200 kuna u hrvatskoj protuvrijednosti.
"Takve ćemo propise i mi uvesti jer takvi neodgovorni osiguranici unose nered u sustav i stvaraju dodatne, neopravdane i nepotrebne troškove", rekao je Varga.
HZZO će, također, osiguranike češće upućivati na to da se nekim zdravstvenim uslugama koriste u bolničkim ustanovama u kojima su liste čekanja za nekoliko mjeseci ili čak godinu dana kraće nego u njihovoj lokalnoj medicinskoj ustanovi. Pri tome će im, naravno, biti plaćeni putni troškovi. Ako netko ne bude želio obaviti određeni pregled ili operaciju baš u određenoj ustanovi, onda će morati čekati tamo gdje želi to obaviti.