Kako se bliži istek razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, javljaju se zahtjevi da se taj rok produlji do kraja iduće godine. Prijedlog je u Saboru podnio Most, a Udruga za zaštitu potrošača obratila se ministru financija
Dvojno iskazivanje cijena u eurima i kunama, započeto je u rujnu 2022. godine kao dio prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu, završava s posljednjim danom ove godine te je predstavljeno je kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.
Predsjednica HUZP-a, Ana Knežević, kazala je za net.hr da su na godišnjoj Skupštini udruge, održanoj 12. listopada, jednoglasno usvojili zaključak da Ministarstvu financija upute prijedlog za produženjem roka dvojnog iskazivanja cijena. Na pitanje nije li ih pokolebala izjava ministra financija Marka Primorca da produljenja roka neće biti i da su građani imali dovoljno vremena za navikavanje na euro kazala je:
"To što on priča su bajke. Tjedan dana prije rekao je da on uopće ne ide u dućan i da ne zna kakve su cijene. Prema tome, ne može ni znati jesu li se građani naviknuli na euro", istaknula je Knežević.
Također smatraju i da je bojazan potrošača opravdana jer ni jedna članica EU-a nije uvodila euro uz tako visoku stopu inflacije kao Hrvatska.
"Hrana je od 2021. do 2023. poskupjela za 30 posto, a najveći dio kućnih proračuna odlazi na hranu. Stoga je praćenje cijena potrošačima jako bitno, a dvojne cijene su velika pomoć u tome. Da su cijene stabilne i da nije bilo ovakvih poskupljenja, potrošači bi se sigurno lakše naviknuli na euro", stoji u dopisu HZUP-a ministru financija.
Predsjednica HUZP-a ističe da bi se potrošači vjerojatno lakše naviknuli na euro da nema inflacije i da se cijene stalno ne mijenjaju.
"Slovenija je imala inflaciju 7,8 posto kada je uvodila euro, pa su tamo rekli da je to izuzetno visoko. A mi smo prošli prosinac, prije uvođenja eura, imali stopu inflacije 13,8. Cijene su počele rasti još krajem 2021. pa su tijekom 2022. zbog rata u Ukrajini i energetske krize neprestano išle gore, a to se nastavilo i u ovoj godini. Ono što Vlada objavi je službena inflacija, ali cijene se 'bildaju' na te cijene s već ugrađenom inflacijom. Ne vraćaju se one na neku prethodnu razinu kad još nisu bile visoke", zaključila je Ana Knežević.
Pogledajte video: Cijene pšenice i brašna 50% niže nego lani, a jedemo nikad skuplji kruh. Hoće li pojeftiniti?