Napominjući da je sa svojim savjetnicima za gospodarstvo i financijskim stručnjacima proučio rebalans proračuna, Josipović je u Uredu predsjednika istaknuo kako su ulaganja u znanost, obrazovanje i nove tehnologije ključ napretka i izlaska iz krize.
arti-201008240777006"Bez ta tri temeljna faktora Hrvatska će zaostajati i svaki idući proračun će biti još jedna ovakva neugodna rasprava", rekao je.
Pozvao je sve one koji jesu faktori u hrvatskom društvu da razmišljaju o idućoj godini te da razmišljaju o reformama koje su nužne i bez kojih zasigurno Hrvatska neće izići iz krize. Josipović je izrazio zadovoljstvo što se rebalansom proračuna ne smanjuju plaće, mirovine i socijalne naknade.
"Zadovoljan sam jer smatram da je velik broj ljudi koji radi u javnom sektoru loše plaćen, a što utječe i na kvalitetu posla. Došli smo do granice kada jedan veliki broj ljudi teško može podnijeti daljnje smanjenje prihoda", rekao je.
No, hrvatski predsjednik ocjenjuje kako je državna i lokalna uprava - bez obzira što plaće nisu velike i što ih ne treba smanjivati - skupa, neefikasna i ima preveliki broj zaposlenika.
"Pri tome ne mislim da odmah treba otpustiti ljude, nego da treba ući u projekt ozbiljnog restrukturiranja državne i javne uprave", kazao je predsjednik. Pozvao je Vladu, Hrvatski sabor i oporbu da povedu ozbiljan razgovor o novom ustroju i smanjenju broja jedinica lokalne samouprave, jer bez toga neće biti smanjenja troškova vezanih uz upravu.
arti-201008240570006Uz to, Josipović smatra kako u proračunu ne postoje ozbiljne mjere za poticanje gospodarstva te izvoza. "Tu očekujem od Vlade, od ministarstava gospodarstva i financija da razmisle o dodatnim mjerama poticanja gospodarstva, posebno domaćim i stranim ulaganjima", rekao je.
Kao problem naveo je i odnos države prema vlastitoj imovini. "Pri tome ne mislim samo na način upravljanja trgovačkim društvima i javnim poduzećima u portfelju države, gdje su slabosti očigledne", rekao je.
Važnim je ocijenio pitanje bivših vojnih nekretnina koje se devastiraju i propadaju jer se s njima ne čini ništa mada postoje ideje i spremne investicije od strane lokalne samouprave.
Govoreći o zaduživanju države, Josipović je kazao da se zbog loše ekonomije Hrvatska zadužuje po osjetno većoj kamati nego je imaju neke druge države. Također, u zaduživanju kod domaćih banaka država generira loš efekt - tzv. "efekt istiskivanja" jer oni novci koji se daju državi za financiranje njenih potreba ne idu gospodarstvu.
Ozbiljnim udarom na cjelokupne javne financije ocijenio je korupciju, jer dugi niz godina javni novac na različite načine "istječe iz javnog sektora i odlazi u privatne džepove". Smatra da je sada krajnji trenutak da se ozbiljno reagira, ne samo radi kažnjavanja, već i radi povratka tog novca u javni sektor.
Josipović je zabrinjavajućim ocijenio deficit od 4,2 posto bruto društvenog proizvoda. "Ima država koje imaju i veći deficit, ali one imaju drugačiju ekonomiju i strukturu proračuna", kazao je.
Zabrinjavajućim je ocijenio što je od 2008. došlo do naglog rasta javnog duga, koji će do kraja godine biti oko 50 posto BDP-a te skori rast inozemnog duga na gotovo sto posto BDP-a.
Josipović je kazao da je rebalans proračuna realitet političkih i svakih drugih silnica, ali ne udovoljava potrebama hrvatskog gospodarstva. "On je posljedica, nije uzrok", kazao je očekujući da se udari po uzrocima.
Zabrinjavajućim je ocijenio činjenicu da su svi "ključni igrači" u donošenju proračuna uglavnom vodili računa o svojim interesima i potrebama. Smatra da svi moraju voditi više računa o javnom interesu te je pozvao sindikate da se uključe u proces jačanja radne odgovornosti, bez čega neće biti napretka.
Prethodni članci:
arti-201008240777006 arti-201008250542006 arti-201008250564006 arti-201008250121006 arti-201008240570006