Hrvatski LNG terminal izazvao je žestoku konkurenciju na tržištu Balkana, piše u nedjelju Večernji list, podsjećajući da su osim terminala na Krku u pogon nedavno pušteni i novi plinovodi Turski tok i TAP (Transjadranski plinovod). Početak ove godine na plinskom tržištu Europe obilježila su tri događaja koja bi mogla značiti prekretnicu u opskrbi tim energentom jugoistočne Europe, ali i cijelog europskog kontinenta.
Za Hrvatsku je, naravno, najvažniji događaj u tom kontekstu početak rada LNG terminala na Krku, čime su i istočna i središnja Europa, koje ovise uglavnom o ruskim dobavljačima, dobile alternativni pravac dobave plina.
Vučić pustio u rad magistralni plinovod Balkanski tok
Prvi tanker s ukapljenim plinom u Omišalj je stigao 1. siječnja iz SAD-a. Komercijalni rad hrvatskog LNG terminala započeo je bez velike pompe, s obzirom na tragične događaje zbog potresa na Banovini. No u Srbiji je na Novu godinu zato bilo svečanije. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u Gospođincima kod Žablja pustio u rad magistralni plinovod Balkanski tok kojim se ruski plin doprema u Srbiju preko Turske i Bugarske. Prvi krak preko Crnog mora prolazi kroz Tursku, a drugi krak ide prema Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj. Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara plina, a ta količina energije dovoljna je da zadovolji potrebe 15 milijuna srednje velikih domaćinstava.
Treći plinski događaj zbio se u noći posljednjeg dana 2020. u Bugarskoj kada je u smjeru te zemlje preko Turske počela isporuka plina iz Azerbajdžana. Radi se o plinovodu TAP (Transjadranski plinovod), a bugarski premijer Bojko Borisov na Novu godinu obišao je jednu kompresorsku stanicu tog plinovoda na grčkoj granici.
Ekonomski analitičar Deutsche Wellea Anderej Gurkov u svojoj analizi triju spomenutih plinskih događaja s početka ove godine među ostalim navodi da je zbog povećane konkurencije izvjesno da će cijena ruskog plina pasti. Navodi i da bi teoretski Hrvatska zbog LNG terminala mogla preko noći gotovo potpuno raskinuti suradnju s Gazpromom, ali taj scenarij nije realan.
Iako neki na osnovi događaja od početka ove godine koriste termin balkanski plinski rat, umirovljeni redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić kaže da bi on bio oprezan s tim nazivom i da se radi o tržišnoj konkurenciji. A ključnu ulogu u tome ima hrvatski LNG teminal, donosi Večernji list.
