Na javnom natječaju za gradnju Pelješkog mosta pobijedio je konzorcij kineskih tvrtki China Road and Bridge Corporation (CRBC), CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering. Pri tome je CRBC vodeći partner u tom konzorciju. Bilo je to prvi put da neka kineska tvrtka sudjeluje na javnom natječaju u Hrvatskoj, ali i u EU.
Kinezi su inače ugovorili poslove u drugim zemljama izravnom pogodbom, često nudeći i kreditiranje. U Hrvatskoj kao članici EU da bi dobili posao od javnog naručitelja, a pogotovo za projekt koji se sufinancira iz fondova EU, morali su sudjelovati ravnopravno s drugim tvrtkama.
Nakon što su dobili posao izgradnje Pelješkog mosta, Kinezi su imali velika očekivanja i na drugim projektima u Hrvatskoj, a kojih je nemali broj, pogotovo na željeznici, koji se uglavnom sufinanciraju europskim novcem.
No, u međuvremenu se pokazalo da je Pelješki most prvi i zasad jedini projekt kojeg je neka od kineskih tvrtki dobila u Hrvatskoj. Ali i u EU.
Pri tome su europske tvrtke strahovale od kineske nelojalne konkurencije i niskih cijena jer su tvrdile da su subvencionirane od strane države Kine. No to nije bilo baš potpuno točno. Kineske tvrtke javile su se prethodnih godina na brojne natječaje u Hrvatskoj i pri tome nisu dali u najvećem broju tih natječaja najnižu ponudu.
Jedan od izuzetaka je natječaj za građevinske i elektroenergetske radove na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca, na koji je stiglo 15 ponuda, a pri tome je najnižu ponudu dao konzorcij kineskih tvrtki koje predvodi China Railway Eryuan Engineering (CREE).
Procijenjena vrijednost tih radova iznosila je 2,04 milijarde kuna, a Kinezi su ponudili 1,28 milijardi kuna, što je najniži iznos u odnosu na sve njihove konkurente, pa tako i u odnosu na ponudu druge kineske tvrtke koja se javila. U HŽ Infrastrukturi su odbili ponudu CREE-a kao dampinšku, odnosno neuobičajeno nisku.
To nije bilo prvi put da kineska ponuda na nekom natječaju u Hrvatskoj, iako najjeftinija, ne bude na kraju i odabrana. Dosad su se Kinezi natjecali na ukupno 10-ak takvih natječaja. Pri tome, iako se kineske tvrtke često optužuje za damping cijenama, samo su na tri natječaja za radove njihove ponude bile najjeftinije.
No Kinezi nisu dobivali poslove na javnim natječajima i zbog geopolitičkih odnosa između EU i SAD-a s jedne strane i Kine s druge strane, piše novinar Večernjeg lista Josip Bohutinski.
