30 tisuća kuna Milan Bandić mora platiti u deset rata, odlučilo je Povjerenstvo. Kriv je, smatra Povjerenstvo jer je kao gradonačelnik bio u ovisničkom odnosu prema odvjetniku Marjanu Hanžekoviću, koji je pak 2014. za Bandićevu slobodu u aferi Agram platio 15 milijuna kuna jamčevine.
A Hanžekovićev ured imao je s tvrtkama grada Zagreba ugovor o zastupanju vrijedan 25 milijuna kuna. Bandićeva odvjetnica Ksenija Vržina smatra - 30 tisuća kuna je drakonska kazna. "Smatram da si je Povjerenstvo dalo nešto u nadležnost o čemu nije moglo odlučivati. Bitno je naglasiti da je u vrijeme davanja jamstva gradonačelnik bio u istražnom zatvoru, da je imao zabranu obnašanja funkcije gradonačelnika pa se postavlja pitanje je li u to vrijeme bio dužnosnik i je li Povjerenstvo za to imalo nadležnost.
'Odluka je u cijelosti neosnovana'
Povjerenstvo na taj način ulazi u odnos kaznenog postupka, a zatim odnosa branjenika i branitelja. Tumačenjem Povjerenstva, može se zaključiti da dužnosnici nemaju pravo na uplatu jamstva. Time se dovode dužnosnici u neravnopravni položaj u odnosu na ostale građane RH.
Smatram da je ta odluka u cijelosti neosnovan, a između ostalog, nakon tog jamstva i silnih istraga, nemojmo zaboraviti da sugrađani ponovno dali povjerenje gradonačelniku Bandiću i da je izabran na lokalnim izborima.
Nisu smatrali da bi bio doveden u odnos ovisnosti u odnosu na svog branitelja Marjana Hanžekovića i njegovo odvjetničko društvo. Smatram da apsolutno on nije prihvaćajući to jamstvo platio branitelj za njega, nije prekršio niti povrijedio bilo kakvo načelo. Taj novac nije bio uplaćen Milanu Bandiću nego na depozit Županijskog suda u Zagrebu. S tim novcem Bandić nije mogao upravljati. Kad je jamstvo ukinuto novac je vraćen uplatitelju jamstva", kazala je Vržina.
Nisu pokrenuli postupak protiv predsjednice
Zakon je, prema Povjerenstvu prekršio i Milorad Pupovac jer se 2016. nije izuzeo iz glasovanja o dodjeli proračunskog novca udrugama nacionalnih manjina među kojima je i SNV - kojem je predsjednik. Pupovac se pojavio na sjednici i prošao bez novčane kazne.
Za ministre Medveda, Krstičevića i Obuljen Koržinek nisu ni pokretali postupak, jer nije bilo dokaza da su pogodovali pri zapošljavanju svojih prijatelja, poznanika ili članova obitelji.
Povjerenstvo je pokušalo provjeriti i anonimnu prijavu da je predsjednica Republike, navodno ljetujući u vili i na jahti poduzetnika Hrvatka Šimunića 2017. primila nedopušteni dar, no kuverte s te viške adrese vraćale su im se neotvorene, a MUP nije mogao otkriti je li ona kao štićena osoba ondje tada boravila.
"Ni na koji način nismo mogli utvrditi onu osnovnu stvar a to je da je dužnosnica u konkretnom mjesecu, odnosno u konkretnoj godini bila u tom objektu", Tatjana Vučetić, članica povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Zakona o sprječavanju sukoba interesa neće biti ove godine
I dok povjerenstvo o tome nije imalo ovlasti pitati i predsjednicu - mi smo iz njezina ureda dobili odgovor. "Predsjednica Grabar-Kitarović nije bila gošća gospodina Hrvatka Šimunića u vili Silente na Visu niti je ljetovala na jahti navedenog gospodina u ljeto 2017. godine", poručuju iz Ureda.
Pitanje je hoće li novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa Povjerenstvu dati više ovlasti - ovisi. Ministar Uprave Lovro Kuščević tvrdi - u svakom slučaju će biti bolji.
"Podići će razinu transparentnosti državnih dužnosnika, propisat će se način, vrijeme, postupanje kako mora postupati Izborno povjerenstvo, a kada vlada RH usvoji konačni prijedlog, tada ćemo moć razgovarati", tvrdi Kuščević.
A to, sigurno je - neće biti ove godine.
