Hrvatsku, pojasnio je Karamarko, samo prolazak »kroz dolinu suza moze izvesti iz sadasnjeg loseg stanja«. Kakve ce biti zrtve koje bi gradani trebali podnijeti zasad u HDZ-u ne zele otkrivati, a javnosti bi to trebalo postati poznato nakon sto ta stranka objavi svoj ekonomski program.
Ni ekonomski strucnjaci zato jos uvijek ne zele nagadati sto najjaca oporbena stranka doista misli kad govori o reformama, pa tako ni kakve bi mogle biti njezine posljedice, pise Novi List.
Slovacki i njemacki model
Zasad se u HDZ-u najvise oslanjaju na slovacki i njemacki model, ali nijedan nece biti moguce preslikati na Hrvatsku. Slovacka je svoje reforme koje su znacile smanjivanje broja zaposlenih i rezanje placa u javnom sektoru ali i liberalizaciju trzista rada provela prije krize. Snazna deregulacija radnih odnosa uz uvodenje jedinstvene porezne stope od 19 posto u toj se zemlji dogodila u vrijeme kad su investitori trazili nova trzista za ulaganja.
O prepisivanju njemackog modela, gdje se s promjenama takoder zapocelo prije vise od desetljeca tesko se moze govoriti, ali ni ta zemlja ne bi se hvalila najnizim stopama nezaposlenosti da se nije dogodilo rezanje radnickih dnevnica, uvodenje skracenog radnog vremena i povremenih poslova, koji proizvode dobru statistiku, ali i sve veci broj zaposlenih ovisnih o drzavnoj pomoci. Brojke kazu da 7,6 milijuna Nijemaca ne bi prezivjelo bez drzavne pomoci, a tek svaki cetvrti medu njima je nezaposlen. To zapravo znaci da svaki deseti Nijemac koji radi treba pomoc drzave za izgurati mjesec.
Puno radikalnije reforme morale su provoditi ostale clanice Europske unije koje su to cinile u vrijeme krize, ili bas zbog krize jer im je prijetio financijski kolaps. Slucaj Grcke koja je jos uvijek najveci europski problem je najpoznatiji, ali zajedno s njom u ostre su rezove krenuli i Portugal, Spanjolska, Irska, a kasnije se tom drustvu pridruzila Ceska, Litva, Latvija, a djelomicno i Slovenija i Madarska. Zajednicko svim tim zemljama je da su na prihodovnoj strani povecavali poreze, primjerice PDV i trosarine na cigarete i naftne derivate. Madarska je otisla najdalje s PDV-om od 27 posto, a dio tih zemlja uveo je porez na nekretnine. Sve osim poreza na nekretnine u fiskalnoj konsolidaciji vec je odradeno i u Hrvatskoj, pa ona, ako zeli prepisivati iskustva ostalih clanica, moze to ciniti jedino na rashodovnoj strani.
Sto se toga tice, clanice Unije, osobito one koje su bile ili jesu u slicnoj situaciji kao Hrvatska, nisu imale puno prostora za primjenu novih rjesenja. Uglavnom su stradale socijalne naknade, primjerice u Portugalu su u tom rezanju potrosnje najgore prosli nezaposleni, u Grckoj su cak izgubili pravo na besplatnu zdravstvenu skrb. Smanjivane su kapitalne investicije, ogranicavane su pojedine stavke proracuna poput materijalnih rashoda, a zemlje poput Slovenije, Bugarske i Ceske odlucile su se i za smanjenje placa u javnom sektoru i za smanjenje ili zamrzavanje mirovina. Portugal je u svoje reforme pod kapom Trojke, krenuo bas tako, rezanjem placa i mirovina koje su smanjene, ovisno o kategoriji od devet do 25 posto. Povecala se i zivotna dob za odlazak u mirovinu. U svim tim zemljama stednja je pokrenuta i u zdravstvu, najvise u Portugalu i Spanjolskoj, pa je zdravstvena kosarica koju daje drzava preko noci osiromasena.
