"U borbi s korupcijom nema nedodirljivih. Nema kompromisa ni s čim pa ni s politikom" istaknuo je ministar policije Tomislav Karamarko u Ravnateljstvu policije, komentirajući izjavu ministra pravosuđa Ivana Šimonovića da nitko, pa ni Sanader, nije iznad zakona, piše Večernji list.
"Radimo metodom koncentričnih krugova. Do kojih imena ćemo doći, i hoćemo li uopće doći, sad je teško prognozirati. No jedno je sigurno: nećemo imati komplekse objaviti ni jedno ime kad bude postojala osnovana sumnja da je ta osoba počinila neko kazneno djelo" je Karamarko.
Šimonović: Nitko nije iznad prava, pa ni Sanader
"Imamo pretpostavke, volje i sposobnosti da Hrvatsku uspješno očistimo od korupcije", rekao je ministar pravosuđa Ivan Šimonović gostujući jutros u emisiji U mreži prvog Hrvatskog radija.
Ocijenio je da je uvijek najopasnija korupcija na najvišim razinama, jer ju je najteže razotkriti, ali je ustvrdio da u Hrvatskoj na političkoj razini danas nema dilema u pogledu borbe protiv korupcije budući da su je i premijerka Jadranka Kosor i novoizabrani predsjednik Ivo Josipović imenovali glavnim prioritetom.
Kazao je da je bilo razdoblja kad nije bilo političke volje da se uhvati u koštac s korupcijom i kada se ona tolerirala, ali da sada nije tako. Dodao je da je dodatni zamah borba protiv korupcije dobila dolaskom Kosor na čelo Vlade.
Odgovarajući na pitanje o medijskim navodima o eventualnoj povezanosti bivšeg premijera Ive Sanadera s nekim aferama i nedodirljivosti pojedinih političara, Šimonović je rekao kako "nitko ne može biti iznad prava – ni bivši, ni sadašnji, ni budući predsjednici i premijeri".
Na pitanje je li bilo "nedodirljivih", ministar je rekao kako je sasvim sigurno "bilo nekih koji fizički nisu bili dirani".
"Ali, to nije bio fenomen koji je izrastao u par godina, uvijek ih je bilo, a ovo je prvo razdoblje u povijesti Hrvatske da nedodirljivih više neće biti", rekao je.
Šimonović je rekao da je Europska unija, nakon što se definitivno opekla s nekim novim članicama, iznimno čvrsta da postavi vrlo visoke kriterije u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Govoreći o otvaranju Poglavlja 23. u pregovorima s Europskom unijom, odnosno što će biti presudnije da se ono otvori – topnički dnevnici ili korupcija i stanje u pravosuđu, Šimonović je ocijenio da je pitanje topničkih dnevnika taktičko pitanje, a borba protiv korupcije strateško.
Šimonović je kazao kako je čvrsto uvjeren da će Poglavlje 23 vrlo skoro biti deblokirano.
Na pitanje treba li Hrvatska povući tužbu protiv Srbije za genocid, Šimonović je rekao kako bi odgovor "da" ili "ne" bio krivi.
"Bitni su ciljevi koje smo htjeli postići tom tužbom: da se Srbija jasno odredi u odnosu na zločine počinjene na tlu Hrvatske, kažnjavanje svih koji su počinili ratne zločine, povrat kulturnog blaga, istina o nestalima i odšteta za žrtve", rekao je ministar ocijenivši da je tužba po tim pitanjima već polučila određene rezultate te je pridonijela da se dio naših zahtjeva ostvari.
Govoreći o motivima podnošenja srpske protutužbe, Šimonović je rekao da je to pokušaj da se postigne ravnoteža i da se dobije eventualna moneta u smislu "povucite vi svoju, pa ćemo i mi našu".
"Međutim, stalni pokušaj nametanja ravnoteže ipak prikriva činjenicu da se rat vodio na tlu Hrvatske i, premda je bilo žrtava i s jedne i s druge strane, ne vodi se računa o omjeru žrtava i pravom kontekstu u kojem su one pale", rekao je.
Prethodni članci:
arti-201001190321006 arti-201001120123006