Bilo je to daleke 1989.
"Rođen sam 1959. godine i po zanimanju sam povjesničar, a HDZ je moja prva stranka", rekao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
No je li i prije osnivačke skupštine HDZ-a Tomislav Karamarko bio doušnik Udbe ili je bio pod njezinom obradom? Nakon tjedan dana šutnje šef oporbe je konačno progovorio:
"Osim što sam kao student bio pod prethodnom operativnom obradom Udbe zbog tzv. neprijateljske aktivnosti protiv Jugoslavije, nikada nisam imao drugih kontakata s bivšom službom.”
Iz HDZ-a su za RTL Direkt potvrdili da će tužiti bivšeg premijera Josipa Manolića koji je Karamarka javno optužio da je bio doušnik UDBE. No dok ni Manolić ni Karamarko, kao ni ostali HDZ-ovci, pred kamere ne žele, oporba i bivši članovi – oprezni.
"Ako će bit sudski postupak, bit će to zanimljivo gledat. Ni prvi ni zadnji put da se s bivšim šefovima netko svađa”, komentirao je Arsen Bauk, ministar uprave.
"Doista ne želim komentirati taj slučaj, to će riješiti njih dvojica", izjavio je bivši zamjenik predsjednika HDZ-a Drago Prgomet.
No Karamarko se poziva i na treću stranu, tvrdi da će u njegovu korist svjedočiti čak i operativci Udbe koji su ga obrađivali. Ali paralelno s tim poziva - na lustraciju.
"Svaki ovaj pokušaj lustracije, svaki pokušaj nekakvih naknadnih promjena dovodi Karamarka s ovom izjavom Manolićevom u nezgodnu poziciju. On će morati nać uvjerljiv odgovor, zasad ga nemaju, postavljaju se defenzivno i samo čekaju da priča prođe. Sad samo je pitanje hoće li se zbog ove priče Karamarko moći vratiti priči o lustraciji kako je inicijalno krenuo”, komentirao je Krešimir Macan, stručnjak za političku komunikaciju.
Jedno je jasno - političko prepucavanje neće biti potkrijepljeno dokumetima jer se oni ne smiju objaviti.
UDBA je od 45 do 90 pratila više do 67 tisuća ljudi, a svi ti dosjei nalaze se u Hrvatskom državnom arhivu.
Svaki građanin može doći ovdje i provjeriti je li među njima i njegov dosje. Nakon što dobije uvid u njega, ukoliko on postoji, potrebno je da potpiše izjavu o čuvanju tajnosti podataka.
Ali tu su i - druge mogućnosti.
“Sve druge osobe, znači treće osobe, istraživači, zainteresirana javnost, mogu također tražiti uvid u taj dosje prema postojećim zakonima, odnosno Zakonu o tajnosti podataka. Dozvolu za takve dokumente daje pravni sljednik ili vlasnik podataka, u ovom slučaju to je SOA”, komentirala je Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva.
Moguća uloga bivšeg ravnatelja SOA-e, kojemu je prvi posao bio upravo u Državnom arhivu - sigurno bi se dala utvrditi provjerom tih milijun i pol stranica obavještajnog materijala. No ti će podaci biti javno dostupni tek 70 godina od nastanka ili 100 godina od rođenja osobe. Znači najranije 2059.