Ivan Bekavac, liječnik anesteziolog i voditelj Savjeta za zdravstvo Mosta, gostovao je u studiju Net.hr-a gdje je govorio o problemima u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Odmah na početku osvrnuo se na svoju izjavu o reformi zdravstva, za koju je kazao da je "Beroševa reforma zdravstva kao Jeti - svi pričaju o njemu, a nikada nije viđen".
"To se ne odnosi isključivo na reformu zdravstva prethodnog ministra, nego i na prethodne najave raznih ministra minulih 20 godina. Određeni pomaci, više loši nego dobri, učinjeni su prvih 10-ak godina rata i poraća. Nakon toga se stanje zdravstvenog autopilota zacementiralo, koji opstaje zahvaljujući požrtvovnosti i entuzijazmu zdravstvenih djelatnika unatoč brojnim pokušajima da se taj isti sustav uruši", rekao je Bekavac, dodajući da je nažalost to istina o političkim intervencijama u zdravstveni sustav.
Ivan Bekavac u studiju Net.hr-a
Brojni razlozi izostanka reforme
"Zdravstveni sustav održava socijalni mir i dobro na teret zdravstvenih djelatnika, a u konačnici i na teret zdravlja naših građana, što se vidi iz zdravstvene statistike naših građana, a gdje je vidljivo da su naši građani više bolesni nego zdravi", kazao je. Upitan gdje zapinje s reformom te je li problem u ministru Berošu ili u nedostatku političke volje da se nešto pokrene, Bekavac kaže da i jedno i drugo. "Vjerojatno i treće i četvrto. Brojni su razlozi izostanka reforme".
"Ovakvo stanje kakvo je sada očito odgovara HDZ-u koji upravlja državom niz godina, a nije u stanju provesti reforme. Postoji stručna podloga u smislu strategija i strateških planova, oni su doneseni prije 10-ak godina pa i više. Oni se ažuriraju s vremena na vrijeme, međutim, nedostaju provedbeni akti kojima će se ta ista reforma provesti".
Sustav se godinama nalazi u infrastrukturnoj, kadrovskoj, financijskoj krizi, rekao je, dodajući da se ovakvo stanje produbljuje što je vidljivo iz duga u zdravstvu, ali i zdravstvenog stanja nacije.
Govoreći o dugu, važno je kazati da je to nedostatak financijskih sredstava u zdravstvenom sustavu, istaknuo je Ivan Bekavac. "Zdravstveni sustav, odnosno bolnice i ustanove su mahom dužne dobavljačima. I to je stvorilo pojam duga. Međutim, zdravstvene ustanove kada govorimo o financijskoj krizi su dužne zbog toga što prije svega ne postoji usklađenost stvarnih potreba građana, odnosno cijene nisu realne, nego su i postupci i troškovi podcijenjeni i na taj način nikako se iz postojećih financijskih sredstava ne može platiti dobavljačima ono što se troši u zdravstvu", istaknuo je.
Na pitanje kako komentira mandat ministra Beroša, koji je od ministra kojeg su mnogi slavili postao ministar za kojeg su sve glasnija nagađanja da bi brzo mogao biti smijenjen, Bekavac kaže da oni nisu čekali kraj pandemije da bi prepoznali nedostatke u njegovom upravljanju. "On je sam tijekom pandemije učinio niz propusta i pogrešaka pod pritiskom politike, gdje je izložio zdravlje građana riziku kako bi zadovoljio političke apetite HDZ-a", kazao je.
"Takvo političko izigravanje struke je dijelom krivo za preveliki broj naših umrlih građana od covida", dodaje.
Osvrnuo se na dugove u kojima grcaju hrvatske bolnice. "Godinama je državni proračun dugovao, i još uvijek duguje nama građanima uplatiteljima zdravstvenog doprinosa između 1.600.000.000 milijardu kuna i 2 milijarde kuna, jer je država iz političkih razloga donijela odluku da će se iz državnog proračuna plaćati zdravstveni doprinos za gotovo milijun ljudi. Međutim, država to nije plaćala svih 10 godina i tu je država stvorila nedostatak sredstava u zdravstvenom proračunu. Svoj vlastiti dug sanirala je s vremena na vrijeme, a mi koji plaćamo zdravstveni doprinos smo solidarno plaćali doprinos za onih milijun ljudi za koje oni nisu uplaćivali", rekao je.
Drugi generator nedostataka sredstava u zdravstvu je podcijenjenost rada i podcijenjenost utrošenih materijala u našem zdravstvenom poslu. Bekavac je istaknuo da neke bolnice, posebice županijske bolnice, gotovo 100 % mjesečnih sredstava troše na plaće zaposlenika. Zbog toga nemaju za platiti dobavljačima pa se tu iz mjeseca u mjesec stvaraju gubitci.
Nedostaje ginekologa
Komentirao je i egzodus liječnika i medicinskog osoblja iz Hrvatske. Rekao je da je Savjet za zdravstvo Mosta tri puta sudjelovao u pripremi opoziva ministara zdravstva. Rekao je da su pripremili 50 razloga za opoziv ministara, koji su i danas aktualni.
"Jedan od glavnih razloga bio je i nedostatak volje za upravljanje ljudskim potencijalima. Ulaskom u EU otvorilo se tržište rada, međutim, hrvatska Vlada nije vodila dovoljno brige o povećanju upisnih kvota i kapaciteta našeg zdravstva. Danas smo u situaciji kada je potpuno devastirana primarna zdravstvena zaštita gdje je prosjek dobi među liječnicima opće obiteljske medicine između 50 i 60 godina".
U Net.hr-ovom studio iznio je i neke šokantne brojke. "Gotovo pola milijuna naših sugrađanki je bez mogućnosti izbora liječnika ginekologa, jer ih jednostavno nema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u dovoljnom broju. Vjerojatno 150, pa i više ordinacija je bez obiteljskog liječnika te ulogu obiteljskog liječnika povremeno obavljaju liječnici iz drugih ordinacija, a medicinske sestre ako su uopće još tamo, obavljaju poslove zdravstvenog tima. To sve govori u prilog potpunoj devastaciji i urušavanju sustava primarne zdravstvene zaštite kakav smo mi poznavali", kazao je.
Sustav je urušen, dodao je, u velikoj mjeri zbog nedostatka interesa države da pruži liječnicima i zdravstvenim djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prije svega, adekvatnu plaću za njihov rad.
Što se tiče bolničkog zdravstvenog sustava, kaže da imamo 64 bolnice u Hrvatskoj, a od toga su 32 specijalne. "Ostalih 32 su klinike, klinički bolnički centri, županijske bolnice. S obzirom na broj stanovnika koji je iz godine u godinu očito manji, nevjerojatno je da imamo 32 takve bolnice. U velikoj mjeri one nisu dovoljno učinkovite. O tome postoje planovi, strateški, nacionalni i drugi, no očito država niti ovdje nema volje niti interesa provesti reformu na način da se u većoj mjeri bolnički posteljni kapaciteti pretvore u polikliničke, u dnevne bolnice kako bi se potpuno promijenio koncept pružanja zdravstvene zaštite, a kako bi se preostali bolnički kapaciteti pretvorili u nešto drugo te se prepoznale potrebe građana koji žive na tim područjima", ističe Bekavac. Dodaje da bi se na taj način povećala dostupnost zdravstvene zaštite jer bi postojeći kapaciteti zdravstvenih djelatnika mogli biti bolje preraspodijeljeni u lokalnoj sredini.
Ivan Bekavac u studiju Net.hr-a
"To je osnova reforme bolničkog sustava koja se očito iz nekog razloga ne provodi. Iz kojeg razloga? Iz političkog razloga, zato što u velikoj mjeri u županijskim i općim bolnicama postoji velik broj nezdravstvenog osoblja. To je mjesto gdje se politički zapošljava zaslužnike i HDZ to uspješno radi već dugi niz godina i na taj način financijski opterećuje zdravstveni sustav, čini ga inertnim i iz tog razloga, između ostalog, HDZ-u nije u interesu provesti reformu jer gubi glasačko tijelo na terenu", rezolutan je Bekavac.
Zapostavljena preventivna medicina
Osvrnuo se i na nedavnu najavu ministra Beroša da će se uvesti obavezni sistematski pregledi za punoljetne građane. "Ministar povremeno štošta bombastično najavljuje, prije svega opet iz političkih razloga kako bi skrenuo pozornost javnosti sa stvarnih problema. Međutim, onda se zapetlja PR uradcima iz HDZ-ove kuhinje, koji su najčešće loši i površni pa onda nastanu takvi medijski spinovi kojima se uglavnom struka smije", rekao je.
"Najaviti sistematske preglede svih punoljetnih građana je potpuno nestručno i neprihvatljivo. Kasnije je ministar objašnjavao kako je on mislio na određene skupine građana, no šteta je već napravljena", dodao je.
Bekavac je rekao da je preventivna medicina u Hrvatskoj u velikoj mjeri zapostavljena. "Savjet za zdravstvo Mosta pripremio je prijedlog zakona o prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Taj prijedlog zakona je u saborskoj proceduri i on govori o elementima, o aktivnostima i mjerama koje je potrebno provoditi, kako bi preventivna medicina zauzela ono mjesto koje joj pripada. Jedna kuna uložena u preventivnu medicinu štedi 4 kune u zdravstvenoj zaštiti, u bolničkom liječenju primjerice", rekao je Ivan Bekavac u studiju Net.hr-a.
Što je još rekao o uspostavi Hitne helikopterske službe u Hrvatskoj, dugovima u zdravstvenom sustavu te koronavirusu, pogledajte u cijelom intervjuu.
