Šoljić je danas potvrdio da je podnio ostavku, istaknuvši da je njegova ostavka svojevrsni apel da se rješenje mora pronaći. Smatra da su potrebne hitne promjene i da treba osigurati nove poslove koji će jamčiti neprekinutu proizvodnju i prihode. Ocijenio je da je stanje takvo da bi za nekoliko mjeseci, ukoliko se nešto ne poduzme, isplata plaća u 3. maju mogla postati upitna.
Višemjesečna kašnjenja isporuke brodova
Šoljić je rekao da su kašnjenja isporuka brodova višemjesečna, da je posla sve manje te da se u početnim fazama proizvodnje ne radi punim kapacitetom i nema dovoljno materijala. Dodao je da nisu ostvarena ni planirana ulaganja u strojeve i dizalice.
Naveo je da, prema podacima iz polugodišnjeg izviješća, brodogradilište dobavljačima i kooperantima duguje oko 150 milijuna kuna, a da je istodobno drugim tvrtkama u Uljanik grupi dalo zajmove od oko 523 milijuna kuna.
Na novinarski upit, u očitovanju iz Uprave Uljanik grupe navode da kašnjenje programa u 3. maju nije novost.
„Višegodišnja nezaposlenost, prije 2014., i dugogodišnji odljev stručnih kadrova uzrokovan strahom od likvidacije, izgubljena 2014. i veliki dio 2015. zbog ondašnje državne administracije prilikom uspostave istovjetnog sustava financiranja poput onog u EU-u, te čekanje na odluku o radnim dozvolama za 2016. koja je, umjesto u jesen 2015. kao ranijih godina, donesena u travnju 2016., a zbog čega su ozbiljni kapaciteti bili dostupni tek u rujnu 2016. - ključni su razlozi kašnjenja programa u 3. maju“, naglašavaju iz Uljanik grupe.
Iz Uljanika tvrde da im je Šoljić prijetio
Ističu da, uz napore i zalaganje radnika, ne treba zaboraviti da su ugovoreni brodovi složeniji od onih koji su se ranije gradili te da samo gradnja složenih brodova može osposobiti brodogradilište za trajni opstanak. Napominju da je jasno da kašnjenje isporuka rezultira kasnijim priljevima i pomacima u planiranom poslovanju.
Iz Uljanika naglašavaju da je Šoljić, koji je član NO-a od listopada 2013. i upoznat je s detaljima poslovanja, 19. rujna objavio sindikalno glasilo o navodnoj osobnoj neinformiranosti o ključnim pitanjima poslovanja, uz prijetnju štrajkom. Navode da je sljedećeg dana Upravi poslao gotovo prijeteći dopis sličnog sadržaja te da mu je Uprava 25. rujna dostavila odgovor i dokaz o tome kojeg je dana i na kojem sastanku zaprimio ili imao uvid u sve traženo u vezi s poslovanjem.
Ističu da je Šoljić bez ikakvog osvrta, odgovora ili negiranja dostavljenih mu činjenica, podnio ostavku 13 dana prije istjeka mandata.
Iz Uljanika navode da je teško povjerovati da je uzrok ostavke neinformiranost ili neslaganje s politikom i vođenjem društva te da je Šoljić u nadzoru bez većih nesuglasja sudjelovao od početka, na više od 30 sjednica. Ističu da kratkoročni život od subvencija nikad nije bila opcija te da je strategija složenih brodova, sa svim rizicima, jedini način za dugoročnu opstojnost brodogradilišta.
S time su, naglašavaju, od početka bili upoznati i to prihvatili svi članovi NO-a, a „Uprava je radi boljeg informiranja gospodina Šoljića organizirala više tzv. pripremnih sastanaka s operativnim stručnjacima".
Iz Uprave Uljanik grupe još su naveli da je Šoljićeva ostavka iznenađujuća i s obzirom na nedavni dopis Upravi u ime Radničkog vijeća, u kojem je Šoljić naveo da će i dalje biti predstavnik radnika u NO u novom mandatu.
