Domaći ugostitelji su bijesni jer nemaju pojma kada će opet moći početi s radom. Tako je 180.000 ljudi, vlasnika i ugostiteljskih radnika kao i njihovih članova obitelji, kojima je ugrožena egzistencija, i dalje na čekanju, piše Slobodna Dalmacija.
"Nemojte me ništa pitati. Ne znam vam reći kad ćemo ponovno raditi, i koliko vam to god apsurdno zvučalo, ni dan prije donošenja novih epidemioloških mjera nitko nas ni o čemu nije obavijestio. Kao da ne postojimo. Zabraniti rad vlasnicima kafića i restorana, a istodobno dopustiti da specijalizirane trgovine za prodaju na malo normalno rade, nonsens je.
Tako s jedne strane u prosincu imamo gubitak ugostitelja u iznosu od 500 milijuna kuna, ali zato specijalizirane trgovine za prodaju na malo bilježe rast od 800 milijuna kuna", rekao je Marin Medak, šef Nacionalne udruge ugostitelja koji je nabrojao niz apsurda koji su nastali zbog Stožera.
'Cipelarenje onoga koji je već odavno na podu'
Umjesto u kafićima, sada se ljudi nalaze po pekarama i malim trgovinama gdje kupuju kavu za van. Skoro pa i nema razlike u tome i u sjedenju u kafiću. Sada se ljudi gužvaju u skučenim prostorima dok čekaju kavu. K tome, restoranu koji imaju dostavu hrane i pića mogu raditi, dok barovi ne mogu jer spadaju u ugostiteljske "objekte jednostavnih usluga", kojima to nije dopušteno.
30.11.2020., Zagreb - Sastanak ministarstva i poduzetnika o mjerama pomoći zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
"A, upravo se vlasnici takvih objekata, sukladno zakonskim odredbama, bave dostavom hrane i pića. Vladinu politiku prema ugostiteljima vidim kao cipelarenje onoga koji je već odavno na podu. Nije nam dopušteno raditi niti znamo kad ćemo to ponovno moći. Ne mogu procijeniti koliko će ljudi u ugostiteljstvu zbog ovih mjera izgubiti posao, jer poslodavci dobivaju naknade od države za svoje radnike, ali kad se tu pridodaju troškovi najma, krediti, režije i druga davanja, jasno je da je malo vlasnika ugostiteljskih objekata koji ovo mogu izdržati", rekao je Medak za Slobodnu Dalmaciju.
Je li lokale trebalo zatvarati?
Najveći gubitak dohotka evidentiran na razini EU nalazi se upravo u ugostiteljstvu i turizmu te iznosi 16,8 posto. Drugi je u sektoru umjetnosti i zabave s postotkom od 10,9. Postavlja se pitanje je li kafiće i restorane uopće trebalo zatvarati. Odgovor na to pitanje ponudio je Juroslav Buljubašić, poduzetnik iz Splita.
"Moje je mišljenje da kafiće koji imaju štekate nije trebalo zatvarati. U štekatima se epidemiološke mjere mogu bez problema provoditi. Mislim da se pogriješilo kad se nacionalnom stožeru prepustilo odluke o zatvaranju restorana i kafića na cijelom području Hrvatske i tako se na njih svalilo svu odgovornost. O tome su odluku morali donositi lokalni stožeri", rekao je Buljubašić.
'Lokalne vlasti bi trebale donositi odluke'
"Treba priznati da nije ista situacija u Varaždinu i Splitu. Ako ljudi u Splitu sjede vani po štekatima, to nije problem, dok, recimo, u Varaždinu toga u ovom razdoblju godine gotovo i nema, i zato mi je razumljivo da je župan Radimir Čačić u tom smislu preuzeo odgovornost i zatražio zatvaranje ugostiteljskih objekata. No, tko kaže, da je o tome mogao odlučivati župan Blaženko Boban, da on iz razloga koje sam naveo ne bi dopustio rad ugostiteljskim objektima u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji imaju štekate - kaže Buljubašić, i povlači paralelu sa situacijom na Banovini.
Vlada je odlično reagirala nakon potresa na Banovini i u tom smislu zaslužuje sve pohvale, no smatram da bi i tamo više trebalo uključiti predstavnike lokalnih vlasti kad je u pitanju donošenje određenih mjera jer bolje poznaju situaciju na terenu.
I kod epidemioloških mjera kojima se zabranio rad ugostiteljima, i kod sanacije šteta od potresa na Banovini, odgovornost bi morala biti na čelnicima lokalne uprave i samouprave. Upravo su ovakve izvanredne situacije test i za njih same, jer pokazuju na koji se način nose sa situacijom i jesu li zreli donositi prave odluke u ovako teškoj situaciji", komentirao je splitski poduzetnik za Slobodnu Dalmaciju.
