Nakon što je lani u prosincu razriješen dužnosti bivši glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić, ovo je treći put da Programsko vijeće bira njegovog nasljednika, pošto na dosadašnja dva natječaja nitko od kandidata nije dobio dvotrećinsku većinu glasova.
Novog glavnog ravnatelja HRT-a članovi Programskog vijeća pokušat će izabrati između 18 kandidata koji su ispunili uvjete ponovljenog javnog natječaja, koji su svoje programe u petak i danas predstavili vijećnicima.
Danas su se predstavili Nikola Kristić, Marko Malnar, Mate Pavković, Josip Popovac, Nada Prkačin, Duško Radić, Mario Raguž, Jozo Rajkovača, Goran Rotim, Damir Šimunović, Marko Ugarković i Karolina Vidović-Krišto.
Nikola Kristić prilike HRT-a vidi u novim tržištima, proizvodima i tehnologijama, a nedostatak u markentiškim vještinama, zalagao bi se za visoke profesionalne standarde, smanjenje viška zaposlenih prirodnim odljevom, odnosno umirovljenjem.
Marko Malnar smatra da je javna televizija trenutno 'bolesna' i da je sada zadnji trenutak da novo Ravnateljstvo i Programsko vijeće krenu u njezin oporavak. Zadatak novog ravnatelja je donošenje teških odluka i okupljanje najkvalitetnijih ljudi. Malnaru je i samome pozlilo prije nego će pred Vijećem izložiti program, tako da su mu ispitivači predložili da na intervju dođe kasnije. Međutim, Malnar je kazao da za to nema potrebe i predstavio program.
Mate Pavković vjeruje da može pomoći u situaciji u kojoj je HRT i stručno obavljati poslove ravnatelja. Njegov program, kaže, zasniva se na odgovornosti i racionalizaciji.
Josip Popovac, koji privremeno obavlja dužnost glavnog ravnatelja, rekao je da je u svom kratkom v.d. mandatu uspio okrenuti trendove u uzlaznu putanju te uspostaviti kontrolu naplate potraživanja, uvesti restriktivniji pristup ugovaranja poslova, transparentnost u poslovanju i smanjiti ukupna dugovanja za 25 milijuna kuna. Također, kaže, smanjeni su troškovi vanjske suradnje, službenih putovanja i licenciji. No, kaže Popovac, stanje je i dalje dramatično, pa su potrebni ozbiljni rezovi, nastavak štednje i kontrola troškova.
Nada Prkačin otvorila bi vrtić za djecu i osnovala društvo pisaca i scenarista HRT-a. Smatra da HRT treba promijeniti zastarjelu shemu organizacije.
Duško Radić upozorio je na nelikvidnost na HRT-u i nepodmirene obveze. Javna televizija mora imati točno definiranu misiju i viziju, kaže Radić, koji se zalaže za prepoznatljivost javnog servisa koji će predstavljati hrvatsku kulturu. HRT se ne treba natjecati s komercijalnim sektorom, nego treba ispunjavati svoju dužnost. Zbog krize se, kaže, ne smije odustati od specijaliziranih programa. Dodao je također kako bi HRT trebao naučiti proizvoditi program samo na osnovi pretplate.
Mario Raguž ustvrdio je da su najveća snaga HRT-a ljudi, da je svaki dio kuće jednako važan i da program treba rješavati cjelovito. HRT mora ostati lider i biti drugačiji kojeg će ostali slijediti, rekao je Raguž, koji smatra da ima viziju i zna što treba učiniti. Drži da nitko nije višak i da se nitko ne treba bojati.
Jozo Rajkovača kazao je da su njegova načela na kojima bi temeljio rad HRT-a rad, red i odgovornost. Smatra da samo zadovoljan djelatnik može biti uspješan i da novca ima samo onaj koji s novcem zna upravljati a ne onaj tko zarađuje veliki novac.
Goran Rotim stanje na HRT-u ocijenio je ozbiljnim, ali i rješivim. Pogreške HRT-a su, po njemu, u sumnjivoj nabavi, nedostatku prodaje i lažnoj produkciji. Prostor za zaokret vidi u 3660 zaposlenih i dobroj tehnološkoj opremljenosti. Financijski zaokret učinio bi reprogramom dugova, restrukturiranjem i prodajom. Vjeruje da HRT može biti među prvih pet javnih servisa u EU. Za kvote marketinga od devet minuta rekao je da su 'sveto pravo' koje nitko ne smije dirati pa ni država.
Damir Šimunović smatra da HRT-ov sustav može primijeniti kompaktna ekipa koja ima usklađene ciljeve kojoj je najvažnije da joj je program na prvom mjestu. HRT mora nekamo krenuti i zaposlenima reći kamo idu. Javna radiotelevizija treba proizvoditi ono što građanima treba, a ne ono što voli proizvoditi.
Marko Ugarković drži da informativnom programu treba vratiti vodeću ulogu i percepciju najboljeg informativnog programa, zaustaviti pad gledanosti, vratiti ugled prepoznatljivosti brandova kroz plansku i sustavnu komunikaciju na ekranu, a prihode pojačati specijaliziranim programima.
Karolina Vidović-Krišto rekla je da će se njezin koncept vođenja zasnivati na sanaciji stanja i novim projektima, a okosnica će biti promjena kulture poslovanja i organizacije. Osim što želi osigurati uređivačku i financijsku neovisnost, cilj joj je, kaže, osigurati i dugoročno stabilno poslovanje stabilnim upravljanjem. Dodala je da program HRT-a treba izgledati kao da već jesmo u Europskoj uniji.
Prethodni članci:
arti-201005070604006 arti-201004290265006
