Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić danas je ocijenio kako bi sustav zaštite i spašavanja morao biti puno bolji, a trebala bi ga, dodaje, pratiti i odgovarajuća zakonska regulativa koja je danas nepotpuna.
"Stari zakoni su ukinuti, a novi nisu doneseni i moramo raditi u tom procjepu", požalio se Kalinić na konferenciji za novinare u sjedištu Ureda, u zagrebačkom Oktogonu.
Naveo je i kako je vjerojatno da će, zbog recesije, proračun za 2011., namijenjen Uredu za upravljanje u hitnim situacijama, biti smanjen oko 1,2 posto. Unatoč tome, najavio je nabavku dva nova seizmografa za skoro 250.000 kuna te opremu za spašavanje iz ruševina: po dva vibraskopa i vibrafona za oko 360.000 kuna.
Pohvalio se da je izobrazbu vatrogasaca za spašavanje iz ruševina "prošlo" 22 profesionalna vatrogasca i 131 dobrovoljni vatrogasac kako bi uskoro svaka gradska četvrt mogla imati po dva tima tima za spašavanje. Osim toga, 13 vatrogasaca specijalizirali su za vatrogasce-ronioce, što je osobito važno u slučaju poplava.
Kalinić je ustvrdio kako imaju u planu i otvaranje postaja javnih vatrogasnih postrojbi u rubnim dijelovima grada. Tako bi, naveo je, u narednim godinama svoje postaje trebale dobiti Javne vatrogasne postrojbe Sesvete u 2011., Podsljeme u 2012. i Novi Zagreb II u 2013. koje sada pokrivaju dobrovoljna vatrogasna društva.
Pavle Kalinić je prozvao "Hrvatske vode" da nisu pravodobno izvijestili o velikom vodenom valu koji je uzrokovao poplave u Zagrebačkoj županiji i u Slavoniji, kao i zato što još uvijek nisu utvrdili odgovorne za štetu.
"To je pitanje za sve Vlade od 1990. godine: zašto se postojeći nasipi dobro ne održavaju, a novi se ne grade?", upitao je Kalinić.
Komentirao je i činjenicu da od 25. listopada nije uklonjena velika kamena gromada na magistrali kod Omiša.
"Tu se pokazuje nesposobnost države koja ne može pomaknuti niti jedan jedini kamen", rekao je, a podsjetio je i na "slučaj Kornati" u kojem se, kako je rekao, cijela nesreća u kojoj je život izgubilo 12 vatrogasaca nastoji svesti na odgovornost jednog vatrogasnog zapovjednika.
Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama iznio je procjene po kojima bi, u slučaju potresa od 6,3 stupnja po Richteru, bilo oko 3.000 poginulih i 15.000 ranjenih te da bi Zagreb mogao funkcionirati sljedeća 24 sata, a da bi potom bila potrebna pomoć izvana, kazao je upozorivši pritom da samo Nova bolnica u Dubravi ima helidrom gdje se mogu spuštati helikopteri.
Prema njegovim riječima, masovne grobnice za poginule već su osigurane.
"Riječ je o uobičajenoj proceduri jer grobnice su u takvim situacijama nužnost. Kontaktirali smo Gradska groblja koja će u tu svrhu osigurati lokacije na svim grobljima, a privremeno bi u tom slučaju mogla poslužiti i igrališta te ostale otvorene površine. Treba sklopiti ugovore i s građevinskim tvrtkama koje bi raščišćavale šutu", kazao je na konferenciji za novinare pročelnik gradskog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama a prenio Novi list.
Upozorio je da su na mnogim zgradama u centru grada, sagrađenima do 1920., zbog izloga djelomično izbijeni nosivi zidovi pa više nisu sigurne kao nekada. Sigurnije su, rečeno je, zgrade građene nakon potresa u Skopju i Banja Luci, no nakon 1990. su, u pomami za profitom, zgrade su ponovno lošije gradnje.
"U Zagrebu postoje obveznici civilne zaštite, ali je pitanje koliko su operativni", napomenuo je Kalinić te dodao kako danas u njegovu uredu, smještenom u neadekvatnom prostoru, 15 ljudi obavlja posao koji je nekada obavljalo njih 300 iz 14 ureda za obranu.
Kalinić je najavio je da će građanima za dva tjedna stići u "kasliće" 315.000 letaka s napucima kako postupati u slučaju potresa.
Vezani članci:
arti-201011030573006 arti-201003150543006 arti-201011030736006