Oko 250 ljudi okupilo se u podne na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u povodu Europskog dana sindikalne akcije.
Okupljanje su organizirali SSSH i NHS, članice Europske konfederacije sindikata (ETUC) kako bi i u Hrvatskoj obilježili jedinstvenu europsku sindikalnu akciju protiv aktualne politike i rigidnih mjera štednje.
Prosvjedna je povorka krenula prema Markovom trgu, no tek simbolički, ne s namjerom da probijaju policijske redove koji su ih dočekali na dvadesetak metara prije Kamenitih vrata.
Šefu Vlade i Sabora poštom šalju letke
"Primarni nam je cilj bio predati poruku protiv mjera štednje nauštrb građana i da se Markov trg što prije otvori za javna okupljanja. S obzirom da Vlada komunicira s nama putem poruka u medijima, kako bi ukazali na besmisao takvog načina, odvratit ćemo na način da, opet simbolički, poštom pošaljemo dva letka koja smo dijelili građanima, jedan na adresu predsjednika Vlade i jedan predsjedniku Sabora". kazao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
Na letku stoji kako su učinci ekonomske i socijalne krize dosegli nepodnošljivu razinu za milijune Europljana. Sindikalisti upozoravaju da mjere štednje samo pogoršavaju situaciju i uzrokuju ogromnu socijalnu štetu, te ističu da je nezaposlenost dosegla rekordnu razinu, posebice među mladima.
'Strahujemo od onog što donosi sutra'
"Nejednakosti se povećavaju. Prevladava strah od onoga što donosi sutra, a to pak vodi prema nacionalističkom razmišljanju i jačanju ekstremne desnice. U suočavanju sa sve lošijom ekonomskom i socijalnom situacijom, jedini odgovor naših političara sveo se na uvođenje sve većih mjera štednje. Jedinstvena europska valuta zahtijeva zajedničko ekonomsko upravljanje, ali europski sindikati protive se ovom sporazumu jer se on ne bavi problemima nezaposlenosti i rastuće nesigurnosti zaposlenja, te riskira gurnuti Europu u dugotrajnu recesiju", stoji na letku ETUC-a.
Također se ističe kako sindikati odbijaju: pritisak na snižavanje plaća, urušavanje sustava socijalne zaštite, pokušaje da se tržište rada dodatno fleksibilizira, privatizaciju javnih usluga, snižavanje mirovina, socijalnu isključenost, slabljenje kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga, te nepravednu raspodjelu tereta krize.
