U emisiji U mreži prvoga Hrvatskog radija u srijedu razgovaralo se o kvaliteti hrane koja se nudi u trgovačkim centrima. Gostovali su voditelj odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marijan Katalenić, docentica na zagrebačkom Medicinskom fakultetu i iz Centra za translacijska i klinička istraživanja Donatela Verbanac te ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gros Bošković.
Ono što su rekli zvuči kao prava utjeha ljudima koji jedu, primjerice, rajčicu iz trgovačkih centara koja rijetko ima okus. Najprije su se pozabavili hranom koju lanci prodaju u vlastitoj ambalaži (robne marke), a spomenuti tvrde da ona može konkurirati robi drugih marki.
"Na robnim markama se najviše zarađuje, želi se da te robne marke budu bolje nego konkurenti. Ali novac igra ulogu", kaže o tome Katalenić. Verbanac ističe da se pritom vrši kontrola kvalitete koja možda ne bi bila prisutna kada bi se ti proizvodi prodavali na tržnicama.
Ni eko proizvodi nisu ništa naročito
"Uvriježeno je mišljenje", nadalje navodi docentica Verbanac, "kako proizvodi dobivene ekološkom proizvodnjom od proizvoda dobivenih integriranom proizvodnjom imaju četvrtinu više nutritivnih sastojaka. Zapravo se radi o tome da su oni manje bogati vodom."
Katalenić odlazi korak dalje i tvrdi da ekološka proizvodnja nije baš toliko kontrolirana kako se priča - u proizvodima s epitetom "eko" dozvoljeno oko 48 prehrambenih aditiva i 37 pomoćnih tvari u procesu proizvodnje.
Gros Bošković je, pak, zaključila da si te proizvode prosječan Hrvat ne može priuštiti.
