Trend iseljavanja Hrvata i Hrvatica iz Hrvatske nastavio se i nakon pandemije! Iako smo se nadali da do toga neće doći, ova surova istina potresla nas je nedavno kada je Državni zavod za statistiku objavio podatke o iseljavanju za 2022. godinu, a iz kojih se vidi da je porastao broj onih koji su otišli u svijet "trbuhom za kruhom".
Odljev stanovništva u 2022. godini dostigao je pretpandemijski nivo, a iz Hrvatske se lani službeno iselilo 32.739 hrvatskih državljana, dok je 2021. taj broj iznosio 25.950. Većina onih koji su otišli iselila je u druge države Evropske unije, a gotovo pola iseljenih otišlo je u Njemačku.
Stihijska imigracija
Kako zaustaviti odlazak Hrvata iz Hrvatske i koji su glavni razlozi odlaska stanovništva? Poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc u razgovoru za Net.hr ističe da je bilo za očekivati da će se intenzitet iseljavanja dijelom zaustaviti u pandemijskom razdoblju, s obzirom da su bili praktički ukinuti socijalni kontakti i putovanja.
"Ali nije bilo za očekivati da će se onaj trend u pretpandemijskom razdoblju nastaviti istim intenzitetom“, govori Šterc.
Međutim, sada kada je popustila pandemija, kada je to iza nas, ono što se očekivalo se nastavlja i u 2022. godini i to iseljavanje 2022. godine se približilo maksimumu pretpandemijskom razdoblju, s time da je počeo proces takozvane zamjene stanovništva.
Prije 2022. godine, u popandemijskom razdoblju, otprilike koliko je stanovništva iselilo, toliko je stanovništva uselilo. Sada, 2022. godine, je više stanovnika uselilo u Hrvatsku nego što se iselilo. To je uglavnom dominantno radna snaga za potrebe gospodarstva, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva, koja se u Hrvatsku usmjerava putem agencija i to je uglavnom stihijska imigracija koja ne utječe na ostale demografske parametre, kao primjerice broj rođenih, pojašnjava Šterc.
To je proces koji u principu nije planiran, nije selektivan, nego je to naprosto stihijska imigracija u Hrvatsku koja ima za posljedicu da se to stanovništvo funkcionalno, ne asimilacijski, uključuje u način života u Hrvatsku.
Demografija - ključna problematika
"Što bi trebalo napraviti da se iseljavanje zaustavi? Trebalo bi definitivno shvatiti da je ta problematika, demografska i uža migracijska, da je to ključna problematika koja utječe na sve djelatnosti oko nas i ako baš hoćemo, utječe na ukupni razvoj, i sukladno tome ju pozicionirati u izvršnoj vlasti i sukladno toj poziciji definirati poticajne modele", kaže Šterc, dodajući da to ne može biti u stilu "vratite se vi“ ili recimo "ostanite mladi u Hrvatskoj, mi ćemo vama u SF varijanti nešto osigurati“, nego to mora biti jasno definirano.
"Poticajni modeli vezano za mlade za ostanak u Hrvatskoj su sasvim sigurno sigurnost radnog mjesta, mogućnost otplate kredita, stalni radni poslovi, primjerena plaća i tako dalje, da se može između ostalog s time egzistirati u Hrvatskoj“, kaže ovaj demograf.
Na pitanje zašto politika do sada nije reagirala u skladu s potrebama, Šterc govori da se mora shvatiti da je to ključna problematika, ispred svih ostalih. "Što će nama mostovi, ovo i ono, kada u prostoru gubimo najvrjedniji potencijal, a to je ljudska populacija. Ona utječe na sve, apsolutno na sve utječe, tako da se to mora shvatiti. To se do sada nije shvatilo jer se ona tretirala kao usputna“, kaže.
"Kada gledate politički način odlučivanja u Hrvatskoj, sve je politika, sve je politički osjećaj, sve kako odgovara interesnim skupinama“, dodaje.
POGLEDAJTE VIDEO: Slavonija sve privlačnija stranim radnicima. U malom selu grade Indijci, Nepalci, Filipinci: 'Plaća je bolja nego kod nas'
Upozorava da smo dosegli razinu demografske destrukcije gdje više nisu dostatne klasične demografske mjere, nego moramo u to uključiti i čitav niz drugih odluka i modela. "Prije svega – prostorna razvojna nivelacija. Zašto mi imamo ministarstvo regionalnog razvitka, nego da se bavi regionalnom razvojnom nivelacijom u Hrvatskoj? Kako je moguće, između ostalog, da iste uvjete porezne i slične ima netko tko živi u makro regionalnom centru ili netko tko živi u brdsko-planinskim područjima, ili prigraničnim i otočnim? To se mora razlikovati, i mislim da će sljedeća izvršna vlast koja se formira morati to tako postaviti", rekao je.
Političari razumiju, ali ne prihvaćaju
Upitan bi li povećanje plaća spriječilo odlazak iz Hrvatske, kaže da su do sada dominantni razlozi iseljavanja bili financije, stambeni status te radni status. "Međutim, u novije vrijeme sve ankete potvrđuju da dominantni razlozi iseljavanja postaju neki drugi. Recimo, neuređenost društva, nesigurnost, nevjerovanje u budućnost, strah za djecu u budućnosti. Naprosto imate jedno neuređeno društvo i neuređen prostor gdje se ne traže izazovi. Mladi u njemu ne traže izazov, nego traže izazov u nekim drugim uređenijim sredinama", kaže Šterc.
Ključno u svemu je politička volja i razum. "Kada bi bilo političke volje, sve bi se to moglo posložiti. Kada gledate i uspoređujete državni proračun i potrošnju iz državnog proračuna na neke stvari koje su irelevantne u odnosu na ovu problematiku, vidjeli bi da imamo sasvim dovoljno proračunskih novaca za njihovo usmjeravanje u stratešku problematiku države", dodaje.
Upitan na kraju znači li sve to da politika i političari ne razumiju problematiku i nemaju sluha za nju, Šterc kaže da problem leži u nečem drugom. "Oni to razumiju, ali ne prihvaćaju jer dolaze iz jednog drugog miljea gdje je njima svakodnevnica nešto što nikada nisu doživjeli. Zapravo nisu doživjeli egzistencijalni minimum velikog djela populacija koji ne zna kako će dočekati sutra“, zaključio je demograf Stjepan Šterc u razgovoru za Net.hr.
