U Bosni i Hercegovini se nepotrebno "digla prašina" zbog poteza ZoranaMilanovića, ocijenio je profesor sociologije Slavo Kukić. Riječ je o dodjeli ordena postrojbama HVO-a koji je tijekom obilježavanja godišnjice "Oluje" u Kninu u njihovo ime primio umirovljeni general Zlatan Mijo Jelić protiv kojeg je u BiH podignuta optužnica za ratne zločine.
"Moglo se, istini za volju, postupiti i mudrije no što je postupio Milanović. Pojačane tenzije u vezi s odlikovanjima brigadama HVO-a su me prisilile da još jednom iščitam Splitski sporazum iz 1995. godine i temeljem njega doista nema razloga nervozi iskazanoj u BiH", ističe Kukić za Deutsche Welle i dodaje:
"S druge strane, ako je razlog nervozi činjenica da je u ime Specijalne policije priznanje preuzeo general Jelić, bojim se da se i tu trči pred rudu, bez obzira što bih ja postupio drugačije no što je postupio Zoran Milanović. Jer, optužba ne znači i status ratnog zločinca. Prisjetimo se, uostalom, za ratne zločine je bio optužen i NaserOrić, pa je na sudu oslobođen krivice. Hoću reći, nije dobro ako ulogu suda preuzima čaršija."
On napominje da Zoran Milanović danas puno više asocira na političare iz devedesetih godina i da mu se neće isplatiti koketiranje s radikalnom desnicom.
"Cijenu tog koketiranja je jednom, 2016. već platio, a nažalost, zbog njegova koketiranja i SDP. Platit će je, siguran sam, opet. Jer, za hrvatsko desno biračko tijelo on će uvijek biti sljedbenik komunističke ideologije bez obzira na to što je on, što se mene tiče, čovjek bez ideologije, klasični makijavelist poput ZlatkaLagumdžije, MiloradaDodika i sličnih", zaključuje Kukić.
Posebno su na Milanovića ogorčeni Bošnjaci iz Mostara gdje je, prema optužnici, Jelić kriv za ubojstvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika, a kao zapovjednik Specijalne policije bio je nadležan i za upravljanje zloglasnim logorom "Heliodrom".
U BiH nije neprimjetno prošla ni poruka premijera Andreja Plenkovića s Kninske tvrđave da je "Oluja" spasila Bihać od srebreničkog scenarija. "Oluja" je pomogla deblokadi Bihaća, ali su jedinice 5. korpusa Armije BiH za sebe vezale glavninu snaga tzv. Republike Srpske Krajine, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.
"Na kraju, jedinice HV-a i Armije BiH susrele su se na teritoriju Hrvatske, a ne BiH, i koliko god da je "Oluja" pomogla 5. korpusu, toliko je i 5. korpus svojom aktivnom obranom pomogao HV-u da oslobodi okupirane teritorije Hrvatske", kazao je Ahatović za Deutsche Welle.
Za Ahatovića su neosporne zasluge "Oluje" za kraj rata.
"Uz američku suglasnost i intervenciju NATO-a u operaciji "Deliberate Force" (hrv. Namjerna sila), stekli su se uvjeti za nastavak ofenzivnih operacija Armije BiH (Sana 95), HV-a i HVO-a u rujnu 1995., što je na kraju dovelo do sloma soldateske Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića i kraja rata u BiH", naveo je pa zaključio:
"Operacije su zaustavljene, uz američku prijetnju bombardiranjem Armije BiH koja je napredovala prema Prijedoru i Banjaluci. Borbe su prestale kada su jedinice dostigle linije razgraničenja koje je ranije zacrtala Kontakt skupina. A to je današnja međuentitetska linija između Federacije BiH i RS-a."
