I dok cijene gorive i dalje rastu i divljaju, što će vjerojatno imati posljedice po životni standard građana, potrošnju, inflaciju, rast kamatnih stopa na kredite, država koja uzima najveći dio od svake litre prodanog goriva još uvijek nema namjeru intervenirati i smanjiti namete, piše Novi list. Ne samo da u Ministarstvo financija šute vezano za mogućnost smanjenja poreza na gorivo, već su vjerojatno i zadovoljni uoči turističke sezone budući viša cijena goriva znači i veći prihod za državni proračun.
Iako je rast cijene goriva izravna posljedica rasta cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu, a odnos dolara i kune, cijene na mediteranskom tržištu kao i ostali čimbenici utječu na konačnu cijenu goriva na benzinskim crpkama, daleko najveći utjecaj na cijenu litre goriva ima država. Budući da u maloprodajnoj cijeni goriva udio davanja državi iznosi preko pedeset posto, vozači postaju jednim od najizdašnijih "bankomata" državnog proračuna, zaključuje Marinko Glavan za Novi list.
Dvostruko oporezivanje
Primjerice, od prosječne cijene benzina od 10,60 kuna (eurosuper 95 i eurosuper 100), 4,62 kune je stvarna cijena benzina u koju je uključeno crpljenje sirove nafte, njezin transport do rafinerija, rafinerijsku preradu, transport do benzinskih crpki te maloprodajnu maržu. Preostalih 5,98 kuna od cijene benzina čini trošarina u iznosu od 3,86 kuna na koju se zajedno s osnovnom cijenom obračunava još i PDV od 25 posto.
Očigledno je riječ o dvostrukom oporezivanje istog maloprodajnog proizvoda, po stopama kakvima jedva da se oporezuju i najluksuzniji proizvodi, iako gorivo to nije. Preskupo gorivo izravno će negativno utjecati na proračune građana, a neizravno i kroz cijene gotovo svega ostalog, posebno komunalija, hrane i robe široke potrošnje. Rast cijena goriva utječe osim na smanjenu potrošnju kućanstava, također i na rast troškova poslovanja, povećanje kamatnih stopa i inflaciju, pa predstavlja stvarnu opasnost za gospodarstvo države.
Iako će kratkoročno biti u plusu s obzirom da veliki broj turističkih posjeta vozača Hrvatskoj, ako cijena nafte i dalje bude rasla, a država ne bude reagirala, na kraju bi štetu mogao pretrpjeti i sam državni proračun, piše Novi list.
