"Već godinu i pol dana troškovi tečaja nisu mi isplaćeni, a kako stvari stoje i neće, jer ako nisu dosad kad će. Svi polaznici su platili ovaj tečaj iz vlastitog džepa. Broj polaznika kada sam ja polagao bio je 100, pa to pomnožite s 9.000 kuna, koliko sam tečaj platio, plus troškovi puta", požalio se našem stručnom timu čitatelj, jedan od nekoliko stotina srednjoškolskih profesora kojima nije isplaćen trošak pedagoško-psihološke edukacije.
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i član našeg Stručnog tima, kaže da je Ministarstvo obrazovanja dužno profesorima isplatiti novac koji su dali za pedagoško-psihološku edukaciju, i to na na osnovi odluke Vlade iz 1997. godine. Naime, u mandatu ministrice obrazovanja Ljilje Vokić usvojen je Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološko obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu po kojem trošak psihološko-pedagoške edukacije zaposlenika, kad prvi put pristupaju ispitu, tvrdi Mihalinec, snosi država. Pravilnik još uvijek, kaže sindikalist, nije stavljen izvan snage. Naime, Zakon o obrazovanju propisuje da osoba koja predaje u školi, a nema pedagoško obrazovanje, mora ga steći u roku od dvije godine od zasnivanja radnog odnosa.
Odluku je donio netko tko misli da je gospodar života i smrti. Mislili su da se ljudi neće žaliti. Sud će odlučiti tko je u pravu.
Ministarstvo: Nismo im dužni platiti
U Ministarstvu obrazovanja pojašnjavaju da je člankom 57. stavkom 3. Pravilnika o stručnoj spremi "propisano da nastavni plan i program i organizaciju pedagoško-psihološkog obrazovanja nastavnika koji izvode strukovne predmete u srednjim školama utvrđuje Ministarstvo prosvjete i sporta". Iz navedenih odredbi Pravilnika, tumače u MZOS-u, ne proizlazi obveza Ministarstva da nadoknadi troškove.
Člankom 142. stavkom 1. točkom 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama propisano je da se u proračunu osiguraju sredstva za financiranje stručnog osposobljavanja i usavršavanja. No, navode u Ministarstvu, Zakon nije izrijekom propisao obvezu financiranja pedagoško-psihološkog obrazovanja.
"Pedagoške kompetencije su uvjet za obavljanje poslova određenog radnog mjesta i na osnovi toga smo mišljenja da se kao takvo ne može smatrati stručnim usavršavanjem", kažu u Ministarstvu.
Mihalinec se ne slaže sa stavom Ministarstva.
"Dokaz da je po toj odluci Ministarstvo dužno profesorima platiti pedagoško-psihološku edukaciju potvrđuje i to što se u izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tek sad dodaje odredba po kojoj zaposlenik škole snosi trošak pedagoško-psihološko edukacije", kaže Mihalinec. Zakon je u fazi javne rasprave, a sindikalist ne sumnja da će prijedlog proći.
Pripremljene tužbe
Sindikatu su pristigle 74 punomoći profesora, a pripremljena je dokumentacija, te će se uskoro ići s podizanjem prvih tužbi.
"Odluku je donio netko tko misli da je gospodar života i smrti. Mislili su da se ljudi neće žaliti. Sud će odlučiti tko je u pravu", kaže Mihalinec.
Obveza Ministarstva ne postoji, ali to ne znači da ne postoji mogućnost sukladno raspoloživim sredstvima Državnog proračuna.Naknada za edukaciju profesorima se godinama redovito isplaćivala, a problem je počeo 2010. i to, kako kaže Mihalinec, zbog "divljanja" fakulteta i agencija koje organiziraju tu edukaciju. Nakon što su cijene značajno podignuli, program pedagoško-psihološke edukacije kreće se od osam do 12 tisuća kuna.
"U strukovnoj školi, primjerice strojarskoj, ne može stručne predmete predavati nitko osim inženjera strojarstva. Ako je Ministarstvo odlučilo tako, ubuduće u školama više neće raditi inženjeri strojarstva, inženjeri građevine, liječnici, pa se u pitanje dovodi opstojnost strukovnih zanimanja. Ideja o štednji na edukaciji je suluda i štetna", ogorčen je Mihalinec.
Tko će raditi u strukovnim školama?
Na pitanje zašto je država ranije profesorima pokrivala troškove pedagoško-psihološke edukacije, u Ministarstvu odgovaraju:
"Obveza Ministarstva ne postoji, ali to ne znači da ne postoji mogućnost sukladno raspoloživim sredstvima Državnog proračuna. Stoga, možemo samo pretpostaviti da je Ministarstvo prijašnjih godina nadoknađivao troškove polaganja pedagoško-psihološkog obrazovanja iz razloga što su sredstva Državnog proračuna to i dozvoljavala. No, obveza, ponavljamo, nije propisana. Ni bivši ministar prof. dr. Radovan Fuchs nije bio donio takvu odluku za 2011. godinu", poručili su iz Ministarstva obrazovanja.
Po svemu sudeći, za nastali problem kriva je "suša" u državnoj blagajni. Tko je u pravu, sindikat ili Ministarstvo, odlučit će sud, no ostaje pitanje tko će željeti predavati stručne predmete, ali i predmete poput fizike, matematike ili kemije, čiji su predavači kronično deficitaran kadar, a koji vrlo često nemaju pedagošku naobrazbu.
