KAKO ŠTEDJETI DA BI IMALI DOSTOJANSTVENU STAROST? Analitičar mirovinskog sustava: /

'Pitanje je isplati li se štednja, ali postoji nekoliko opcija...'

Image

'Ako netko početkom svojeg radnog vijeka mjesečno odluči izdvajati 100 kuna za stare dane, za 40 godina tih 100 kuna će realno vrijediti 10 kuna'

25.9.2019.
17:10
VOYO logo

Kada je riječ o mirovinama i našem mirovinskom sustavu, mnogi se mladi već sada pitaju što će u starosti i na koji način bi trebali dočekati dostojanstvenu starost. Što činiti sada da bi nam bilo bolje kasnije? Pitanja je puno, a odgovora je malo. Ili ih barem ne bismo htjeli čuti jer su opcije zaista ograničene.

Već godinama savjetnici za osobne financije godinama predlažu niz načina kako uštedjeti kako bi nam starost prošla mirno. Predlagali su izdvajanja u treći mirovinski stup što bi mirovine učinilo višima. Osim toga, predlagali su i štednju jer i od 100 kuna mjesečnog izdvajanja, za 20-ak godina se svota može dobro povećati. Slobodna Dalmacija piše da je ta računica jednostavna i iznosi 24 tisuće kuna. No, što je naisplativije napraviti i postoji li uopće tako nešto za ljude u Hrvatskoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PRIPREMAJU MAMAC ZA BUDUĆE UMIROVLJENIKE: /

Ako žele 20 posto mirovinske štednje odmah, poslije će imati manju mirovinu

Image
PRIPREMAJU MAMAC ZA BUDUĆE UMIROVLJENIKE: /

Ako žele 20 posto mirovinske štednje odmah, poslije će imati manju mirovinu

Je li štednja isplativa?

Dok neki predlažu ulaganje u nekretnine pa ih iznajmljivati, drugi sugeriraju ulaganja u dionice, a treći zagovaraju konzervativno ulaganje jer su uvjereni da će takvo ulaganje u životno osiguranje na kraju donijeti sigurnost za vrijeme "crnih dana". Međutim, ništa od toga ne dolazi u obzir splitskom ekonomistu prof. dr. Željku Garaču sa splitskog Sveučilišta. Naime, profesor Garač se bavio analizom našeg mirovinskog sustava. On pak smatra da je pitanje isplati li se uopće štednja.

Image

28.10.2016., Zagreb - Svjetski dan stednje slavi se 31. listopada, kao sjecanje na Prvi medjunarodni kongres stedionicara odrzan na taj dan 1924. u Milanu Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

"Nažalost, nema tu nekih velikih mogućnosti. Ne vidim niti jednu dobru opciju. Građani bi za sebe trebali osigurati neki oblik štednje, no obzirom na promjenu okolnosti u financijskom sektoru, pitanje je koliko je ona uopće isplativa. Kamate na štednju u banci su male. Mogle bi doći i na nulu, a postoji čak i vjerojatnost da budu i negativne. Ako netko početkom svojeg radnog vijeka mjesečno odluči izdvajati 100 kuna za stare dane, za 40 godina tih 100 kuna će realno vrijediti 10 kuna", upozorava Garač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bilo bi isto i kada bi se spomenutih 100 kuna pretvorilo u eure i čuvalo se u čarapi jer gledajući dugoročno, niti euro nema imunost na inflaciju.

Hrvatski građani ne mogu ulagati u državne obveznice

Prema izračunima profesora Garača, nije isključeno ni da ljudi koji izdvajaju za mirovine u drugom stupu na kraju budu u minusu od jedne i pol godišnje bruto plaće. To je prosječno oko 150.000 kuna. Ekonomski stručnjak kaže da je moguće ulagati u dionice, no da građani moraju biti svjesni da se tako može ostati bez ušteđevine preko noći.

"Ono što hrvatskim građanima nije omogućeno je ulaganje u državne obveznice, međutim i tu su kamate došle na niske grane. Ostaje ulaganje u nekretnine, no obzirom na postojeću razinu plaća velike većine građana, oni naprosto nisu u mogućnosti kupiti tu nekretninu i kroz njezino iznajmljivanje osigurati sebi neki doprinos. Za građane sa visokim plaćama ne treba brinuti jer će oni moći pristojno živjeti i od svojih mirovina. No, takvih je u Hrvatskoj između pet i 10 posto. Cijela priča o mirovinskom sustavu zasnovana je na tezi da su mirovine trošak. One jesu u jednom dijelu rashod državnog proračuna, ali neosporno je da mirovine kroz potrošnju generiraju porezne prihode i rast BDP-a. Mirovine danas drže 15 posto BDP-a i kao takve ih treba i tretirati", kaže Garač za Slobodnu Dalmaciju.

Jedno od rješenja je ulaganje na Wall Streetu, ali...

Profesor Garač kaže da je jedna od opcija ulaganje na stranim tržištima kapitala. Ondje se može dobro zaraditi, no također tamo se kriju zamke. Profesor kaže da je jedno od rješenja ulaganje na Wall Streetu, no ne zna se do kada će to biti profitabilno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Wall Street danas egzistira na emitiranju novca od strane Fed-a, i rast cijena dionica ne događa se uslijed porasta vrijednosti kompanija niti povećanja njihove dobiti, nego je rezultat goleme količine novca koja se upumpava u sustav. No, takvo veliko ulaganje moglo bi imati negativnu posljedicu za Hrvatsku", objašnjava profesor.

Image

Podsjeća da bi mirovinski fondovi za investiranje na Wall Streetu trebali pribaviti devize jer monetarna politika kod nas je takva da svaka kuna treba biti pokrivena u devizama, dakle u eurima. Prema profesorovim riječima, te devize bi se morale kupiti na inozemnom tržištu. Tu dolazi do problema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To bi automatski značilo jak deprecijacijski pritisak. Euro bi jačao. Kako HNB to ne bi dopustio ni pod koju cijenu, morao bi posegnuti za deviznim pričuvama. Došlo bi do povlačenja dijela kuna iz opticaja, što bi dovelo do izrazito velikog odljeva kapitala u inozemstvo. A onda, posljedično, i do porasti kamata i nastupanja opće nelikvidnost", istaknuo je profesor Garač za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo