Formalni sustav srednjoškolskog obrazovanja ne uspijeva prevenirati neke elemente nedemokratskih, autoritarnih orijentacija te negativnih stavova prema manjinskim društvenim skupinama (nacionalne manjine, seksualne manjine, rod) te bi u srednje škole bilo poželjno uvesti predmet ljudska prava i demokratsko građanstvo kako bi se povećala razina političkog znanja mladih ljudi, istaknuto je na skupu "olitička pismenost kod mladih u Hrvatskoj i stavovi prema EU-u u organizaciji GONG-a i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
"Politička orijentacija mladih jedan je od velikih misterija koji se u široj javnosti očituje u stereotipima o mladima kao, s jedne strane, nasilnim navijačima i s druge strane studentima/plenumašima – međutim, ovo istraživanje to mijenja", poručio je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti i član Vijeća GONG-a.
Predstavljajući istraživanje o političkim stavovima učenika završnih razreda srednjih škola, provedenom u travnju i svibnju 2010. na 999 ispitanika u 43 srednje škole u Hrvatskoj, Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, također član Vijeća GONG-a, rekao je kako istraživanje pokazuje da formalna politička socijalizacija ne uspijeva "promovirati" vrijednosti aktivnog građanstva te da postoji razlika u usvojenim stavovima obzirom na tip srednjoškolskog programa (gimnazija, četverogodišnji strukovni i trogodišnji strukovni).
Rezultati israživanja, koji su objavljeni na Gongovoj web stranici, pokazuju da velika većina mladih pokazuje visoku razinu političkog i aktivističkog cinizma, a zabrinjavajuće je to što njih 37 posto smatra da neke udruge civilnog društva rade protiv Hrvatske. Zabrinjavajuće i što 47 posto mladih homoseksualizam smatra nekom vrstom bolesti, a njih 40 posto ocjenjuje da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javno nastupanje.
Ukazujući na autoritarnost i politički radikalizam kod mladih, Bagić je upozorio i da 45 posto mladih smatra kako bi neke od sadašnjih političkih stranaka trebalo zakonom zabraniti, dok njih petina ocjenjuje da bi u Hrvatskoj trebalo zabraniti i neke medije.
Bagić je kazao da rezultati istraživanja ukazuju i na isključivi etnocentrizam jer 40 posto mladih drži da bi u Hrvatskoj Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda, a isti broj ih smatra kako bi Ustavom Hrvatsku trebalo definirati kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda.
Govoreći o informiranosti učenika, Bagić je kazao da je najviše srednjoškolaca točno odgovorilo na pitanja kako se zove sadašnji Predsjednik RH (93 posto), kojim skupinama opće pravo glasa daje pravo sudjelovanja na izborima (84 posto) te što podrazumijeva trodioba vlasti u suvremenim demokracijama (70 posto). Mladi u samo 18 posto slučajeva znaju koja stranka ili stranke čine vladajuću većinu u Hrvatskom saboru (više od 40 posto ih misli da su HDZ i SDP u koaliciji), koje organizacije ne pripadaju civilnom društvu zna 15 posto, a kada su održani posljednji parlamentarni izbori zna 14 posto srednjoškolaca.
Rezultati istraživanja pokazuju da 50 posto srednjoškolaca, naspram njih 49 posto, podržava ulazak Hrvatske u EU.
Vezani članci:
arti-201011180078006 arti-201007060279006
