Pravo na vlastiti dom jedno je od osnovnih ljudskih prava. Ono je u Hrvatskoj zajamčeno Poveljom UN-a o ljudskim pravima, Ustavom RH te brojnim zakonima i propisima.
No, do vlastitog krova nad glavom je najteže doći, a ljudi trebaju biti spremni na puno rada i odricanja, dugogdišnje plaćanje kredita (ili najamnine) te živjeti u strahu hoće li imati dosta novca da pokriju sve troškove te hoće li ih deložirati ili im povisiti stanarinu.
Cijene nekretnina strmoglavo rastu
U Zagrebu cijene nekretnina strmoglavo rastu, bez obzira radi li se o kupnji ili najmu. Gotovo je nemoguće pronaći pristojno uređen stan solidne kvadrature za manje od 300 eura stanarine mjesečno, a ako dodamo još 100 ili više eura režija za dvoje članova kućanstva, cijene se penju i na 500 eura.
Cijene nekretnina za kupnju također rastu, bez obzira na potrese i pandemiju. Razloga je mnogo, a osim uobičajenih, poput lokacije, blizine javnih sadržaja, stanja stana i zgrade, pojavili su se i novi, poput manjka stanova zbog oštećenja u potresu ili njihova pretvaranja u apartmane. Tako se cijene kreću u prosjeku oko 2000 eura po četvornom metru stana, a jako variraju od četvrti do četvrti. Dodatan problem nastaje što sve više kupaca želi stanove u novogradnji, a prvi kriterij im je statička sigurnost. Pandemija je utjecala na poskupljenje građevinskog materijala, pa je tako novogradnju moguće pronaći po najmanje prosječnim cijenama u Zagrebu, a luksuzne nekretnine se prodaju i za 4000 eura po kvadratnom metru.
Istovremeno, prema podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna plaća u metropoli je u siječnju ove godine iznosila 8083 kune, što je daleko iznad državnog prosjeka od 6979 kuna. Ispada da bi za stan, odnosno plaćanje kredita ili najma, osoba trebala izdvojiti barem pola svoje prosječne plaće. No, ne treba zaboraviti da više od 60 posto Hrvata radi za plaću koja je niža od prosječne.
Kako to izgleda u stvarnosti istražio je Net.hr svojom serijom članaka "Nemoguća misija: Prva nekretnina".
Stambene politike Miroslava Škore
U Zagrebu postoje pokušaji osiguravanja stanova za pojedine kategorije građana, uglavnom mlade i ljude slabijeg imovinskog stanja. Ranije je postojao projekt poticane stanogradnje, a još uvijek je aktualno i dodijeljivanje gradskih stanova te njihov najam. Lokalni izbori su pred vratima, a kandidati i kandidatkinje za zagrebačkog gradonačelnika su se u kampanji razbacivali različitim obećanjima, no malo su govorili o ovom problemu.
Stoga je Net.hr upitao vodeće kandidate što misle o cijenama nekretnina u Zagrebu i kakvu će stambenu politiku voditi ako zasjednu na čelo metropole. Donosimo odgovore kandidata Domovinskog pokreta Miroslava Škore.
- Nije odgovorio na pitanje o cijenama
- Smatra da je status podstanara neuređen i nezaštićen
- Uveo bi poticaje za obitelji s troje i više djece, povratnike te poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike
Mislite li da su cijene najma nekretnina, kao i cijene po četvornom metru za kupnju nekretnine u Zagrebu previsoke?
Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Miroslav Škoro nije odgovorio na ovo pitanje.
Ako pobijedite na lokalnim izborima, hoće li Vaše stambene politike dovesti do smanjenja cijena najma i kupnje stanova u Zagrebu?
U svom izbornom programu, posebnu pažnju posvećujemo stambenim problemima mladih obitelji, imajući u vidu, između ostalog, i potpuno neuređen i nezaštićen status podstanara. Jednom kada se mlada obitelj ipak osnuje i mladi postanu roditelji, suočavaju se s nelogičnostima u ostvarivanju mjera predviđenih upravo za njih, poput potrebnog petogodišnjeg registriranog prebivališta za ostvarivanje mjere za opremu novorođenog djeteta, isplate financijske pomoći za novorođeno dijete u više obroka i slično.
Kakav model stambene politike planirate provesti u Zagrebu ako pobijedite na izborima?
Mladim obiteljima, osobito onima s troje i više djece, Grad bi trebao pomoći u rješavanju stambenog pitanja. To se može provesti na način da se zaštiti status podstanara, čime bi mlade obitelji mogle dugoročno planirati obitelji, odnosno da se onim obiteljima koje planiraju kupovinu vlastite nekretnine pomogne otplatom dijela rate kredita i to tijekom više godina, barem do navršene 15. godine najmlađeg djeteta u obitelji. Po istome modelu kao i kod poticaja za obitelji s troje i više djece i poticaja za povratnike, Grad bi trebao olakšati i stambeno zbrinjavanje mladima koji su se odlučili za otvaranje vlastitih poduzeća, obrta ili OPG-ova osiguravanjem zajamčenih iznosa najma ili sufinanciranjem stambenog kredita.
