Ljudi me ponekad zamole da im napravim mikroprognozu za razno razna mjesta u Hrvatskoj, pa se začude kad im kažem da ne znam gdje je primjerice Podlapača (dobro, sad znam, jer sam guglao, pokraj Udbine). Kako ne znaš, pa studirao si geografiju?! – pitaju me. E, pa nisam! Iako, i mi imamo zemljopisne karte kao geografi, koristimo ih u druge svrhe - za prikazivanje meteoroloških parametara na njima.
Dakle, mi nismo geografi! Meteorologom se može postati na dva načina. Prvi će vas odvesti u Karlovac gdje se nalazi Šumarska i drvodjeljska srednja škola. Tamo, među ostalim smjerovima, postoji smjer meteorološki tehničar. Njegovim završetkom osposobljeni ste za vršenje meteoroloških mjerenja na stanicama diljem Hrvatske što je izvanredno važan segment meteorologije bez kojeg ne bi bilo niti prognoze niti napretka u drugim granama meteorologije. I zato je jedna od prvih stvari koju vas profesori uče – važnost izmjerenog podatka. Jednom izgubljen, neizmjeren podatak, ne može se više nadoknaditi!
(Foto: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL)
Drugi način za postati meteorologom je studiranjem na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, na odsjeku Fizike. Nakon dvije godine „čiste“ fizike, obrazovanje se nastavlja na Geofizičkom odsjeku gdje postoje dva usmjerenja: „Meteorologija i fizička oceanografija“ te „Seizmologija i fizika čvrste Zemlje“. Zgodno je da su unutar naše zgrade svi seizmolozi u prizemlju, bliže tlu, a svi meteorolozi na katu, „bliže“ atmosferi.
(Foto: Goran Jakus/PIXSELL)
Meteorologija pak, unutar sebe ima još puno, puno grana, a sinoptika ili vremenska prognoza samo je jedan njen malen aspekt. Tako još, među ostalim, postoje klimatologija što je usput budi rečeno naša najbliža veza s ranije spomenutom geografijom, a bavi se prosječnim stanjem atmosfere na različitim područjima Zemlje te promjenama klime. Nadalje, postoji dinamička meteorologija koja se bavi tumačenjem pojava u atmosferi pomoću fizikalnih zakona i matematičkih jednadžbi. Biometeorologija se bavi utjecajem atmosfere na živa bića, a agrometeorologija utjecajem na biljke. Postoji i fizička meteorologija koja proučava razno razne svjetlosne, optičke i električne pojave u atmosferi, dok aeronomija proučava visoke slojeve Zemljine atmosfere. Treba izdvojiti još i zanimljivu planetologiju koja proučava atmosfere drugih planeta, naravno onih koji imaju atmosferu.
(Foto: Damir Spehar/PIXSELL)
Mnoge od tih grana meteorologije se više ili manje isprepliću, zbog čega je suradnja različitih vrsta meteorologa svakodnevna pojava, a dijeljenje znanja iznimno važno. To je i jedan od razloga zbog kojeg će se u studenome po četvrti put održati konferencija Meteorološki izazovi. Ove godine, tema su Klimatske promjene – odgovornosti današnje generacije, o čemu više možete pročitati ovdje. Sigurno će puno riječi biti i o ovoj godini za koju neki predviđaju da će biti među globalno najtoplijim u povijesti mjerenja, a još više zabrinjava da su pri vrhu tog popisa mahom godine iz ovog, još mladog stoljeća. Ako vas interesiraju takve i slične teme, svakako svratite, a za kratkoročniju prognozu, što nas čeka idućih dana, pratite RTL Vrijeme, svaki dan u 19.15!
