Hoće li bivši premijer Ivo Sanader nakon što mu je Vrhovni sud u slučaju Planinska povećao kaznu na šest godina zatvora, u roku od 15 dana uplatiti 10 milijuna kuna i milijun eura u kunskoj protuvrijednosti u državni proračun kako mu je to naloženo presudom?
Malo je vjerojatnom, piše Jutanji list. Sanader ima dva jednostavna “opravdanja” da to ne učini. Prvi je njegova tvrdnja, iza koje stoji cijelo vrijeme unatoč dokazima temeljem kojih je sada i pravomoćno osuđen, da nije aranžirao prodaju zgrade u Planinskoj te da od Stjepana Fiolića nije primio “proviziju” u spomenutom iznosu.
Drugi argument mogao bi biti da nema otkud vratiti ilegalno stečena sredstva jer nema, osim mirovine koju prima, slobodne imovine. Naime, Sanaderu, ali i članovima njegove obitelji, imovina je praktično u cijelosti blokirana već godinama, i to u drugom kaznenom postupku vezanom uz aferu Fimi-Media.
Sljedeće pitanje koje se nameće jest hoće li država ovrhom moći naplatiti 17,4 milijuna kuna. Vjerojatno samo djelomično. Uz njegovu, blokirana je i imovina njegove djece, supruge te njezinih roditelja. No, taj se institut može primijeniti samo u jednom kaznenom postupku tako da se u predmetu Planinska imovina može oduzeti samo od samog Ive Sanadera. A glavnina blokirane imovine ne glasi na njega. Tako su, primjerice, najveći novčani iznosi blokirani na bankovnim računima koji glase na Sanaderova punca Ivu Šarića koji je u međuvremenu preminuo. Riječ je o ukupno 1,15 milijuna eura na računima u Raiffeisen-Landesbank Tirol.
Na Sanadera ne glasi ni vila u Kozarčevoj ulici. Ta je kuća upisana na Mirjanu Sanader i, još uvijek, na pokojnog Ivu Šarića. I blokirani stanovi u Splitu glase na članove Sanaderove obitelji, kao i kuća s voćnjakom i oranicom u Krapju te gotovo 30.000 kvadrata zemljišta na otoku Braču, koji su upisani na Sanaderova punca.
Država tako putem ovrhe može Sanaderu ići na oduzimanje sredstava s bankovnih računa koji glase na njega, a na njima ima ukupno 35.800 eura i oko 115.000 kuna. Osim toga, Sanader ima i deset dionica Hajduka, a tu su i ništa značajnije vrijedni poslovni udjeli u dvije tvrtke u Hrvatskoj i u Austriji.
Jedina Sanaderova imovina veće vrijednosti zapravo je zaplijenjena zbirka umjetnina koja je privremeno pohranjena u depou MSU u Zagrebu. Radi se o oko 400 umjetničkih slika i drugih radova koji su procijenjeni na oko milijun eura.
Država može sjesti Sanaderu i na tekuća primanja, mirovinu, ali samo na onaj dio koji premašuje dvije trećine prosječne hrvatske plaće.
U ovom trenutku za Sanadera i njegovu obranu vjerojatno je manje važno pitanje vraćanja novca i moguće ovrhe, a puno značajnije pronalaženje argumenata za podnošenje ustavne tužbe, koju su već najavili. Rok za ustavnu tužbu je 30 dana od primitka pravomoćne presude, piše Jutarnji list.
