Elementarne nepogode - ne samo požari, nego oluje, mraz, tuča, i svi drugi ekstremni vremenski uvjeti - mijenjaju poljoprivredu. Ne samo da uništavaju usjeve - nego primjerice voće uslijed velikih klimatskih promjena dozrijeva i po nekoliko mjeseci ranije nego inače.
Nakon jake tuče koja je pogodila Međimurje, Lonjakove bundeve nisu dobre ni za svinje.
"Nažalost ova je godina takva kakva je. Tri elementrane nepogode, a od toga su dvije zahvatile naše područje", kaže Dražen Lonjak iz Vrbna.
U samo tri mjeseca: mraz, tuča, pa opet tuča. Priroda ih nije štedjela. Uz to što ove godine neće biti bučinog ulja, neće ni vina.
Uništeni su voćnjaci i vinogradi, a mještani upozoravaju - ovdje žive stariji ljudi koji od poljoprivrede žive.
"Sto posto je uništilo vinograd i vrt i kukuruz i sve. ...Ja ne znam kak bu ovi ljudi živjeli", ističe Katica Vugrinski.
Na polju više nije kao što je nekad bilo - Katica i Dražen misle da je uzrok tome: luda priroda.
"Klima se promijenila, jako se to sve promijenilo. Sve ranije treba nekako staviti. Sve se poremetilo", dodaje Katica.
"Ono što smo mi počeli je sami se boriti protiv prirode. Znači, čovjek traži neko odgovarajuće mjesto gdje će posaditi neku kulturu. Ali ne možeš pogoditi koja će godina biti vlažna, a koja sušna. Recimo dok je vlažna bolje je kukuruz saditi na brdu, a dok je sušna onda dolje uz potok", nastavlja Dražen.
Zbog klimatskih promjena do kraja 21. stoljeća kukuruz ćemo brati mjesec i pol dana ranije, prinosi će se smanjti za oko 25% - a to je šteta od oko 55 milijuna dolara.
Grožđe već dozrijeva i dva tjedna ranije, a u budućnosti bi se, objašnjava profesor Kisić moglo uzgajati i na sjeveru Europe. Vjeruje da će jug postati pustinja.
"U jednoj bližoj budućnosti imat ćemo sigurno sve više ekstrema, sve više neprirodnih pojava. U jednom popodnevu imat ćemo kiše, recimo 40 ml/m2 što je na godišnjoj razini višemjesečni prosjek i neće se dobro odraziti na razvoj usjeva", kaže Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Scenarij u kojem se u Slavoniji uzgaja sudanska trava, a dolina Neretve je poplavljena nije znanstvena fantastika.
"Koliko god to sad izgledalo hipotetski, ali ljudi će u Čapljini loviti morske ribe i utjecaj mora će biti sve dublji u kopnu. Znamo što se dogodilo s Eufratom i Tigirisom, e za 10 20 tisuća godina i naše krajeve očekuju takve klimatske promjene", dodaje Kisić.
Iz Agencije za hranu objašnjavaju da se već sada sjeme prilagođava promjenama.
"Ono što je evidentno je da ranije dozrijevaju određene vrste voća, ranija je i cavatnja samim time i tomu se treba prilagoditi da se sade i siju one kulture koje su prilagodnije za ovakve promjene", poručuje Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.
U Međimurju zbrajaju štetu koju su im u tri mjeseca prouzročili vremenski ekstremi.
"Procjena štete od mraza bila je negdje oko milijun i 600 tisuća, druga procjena od tuča bila je tri milijuna i 8 tisuća, a zadnja gdje su bili i orkanski udari bila je oko osam milijuna kuna gdje su uništene i prometnice", kaže načelnik općine Bednja Damir Poljak.
Prinosi će svakom godinom biti sve manji, a hrana bi zato mogla poskupjeti i tri puta.
O utjecaju klimatskih promjena na tlo i poljoprivredu, što nam je činiti, što saditi i čime ćemo se uskoro hraniti razgovarali smo sa profesoricom Agronomskog fakulteta u Zagrebu Željkom Zgorelec.
