Neobičan prolaznik, da ne kažemo preletnik, ''smotao'' se podno Zakmardijevih stuba u centru Zagreba.
Maleni šišmiš ležao je gotovo nepomično dok su ljudi samo
prolazili pored njega ili ga u ''najboljem'' slučaju
fotografirali. No jedan mladić odlučio je stati.
Luka Jurčić bez razmišljanja se sagnuo,
provjerio je li šišmiš živ i kad je vidio da životinjica
daje znakove života ushićeno i samouvjereno pohitao je na
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ne bi li mu spasili
život, opisao je riječima i slikama PIXSELL-ov
fotoreporter Sanjin Strukić kojemu je
Luka samo kratko kazao: ''Nadam se da će šišmiš biti spašen''.
Inače, šišmiši i šišmice su upravo u ovom razdoblju u potrazi za skrovištem za zimski san. Šišmiši su važan pokazatelj stanja okoliša i vrijedan dio biološke raznolikosti i znanstvenici često pa tako i obilježavanjem Međunarodne noći šišmiša nastoje podići svijest ljudi o važnosti njihove zaštite, kao i njihove velike važnosti u ekosustavu koja se očituje u biološkoj kontroli brojnosti kukaca.
O njima postoje mnoge priče, a dok čekamo daljni razvoj događaja oko malenog šišmiša kojemu je pomogao Luka nije naodmet iskoristiti priliku za razbijanje mitova o ovim simpatičnim i vrijednim letećim životinjicama, a sve zahvaljujući činjenicama koje su povodom nedavno obilježene Europske noći šišmiša istaknuli iz parkova prirode Biokovo, Medvednica i Lonjsko polje.
'Šišmiši - nije lako živjeti naopako!'
U Hrvatskoj su zabilježene gotovo sve vrste šišmiša
rasprostranjene u Europi, njih nešto više od tridesetak, a
pripadaju skupini Microchiroptera. Svi šišmiši u Hrvatskoj
su zaštićeni zakonom.
Je li istina da se šišmiši zapliću u kosu?
Šišmiši se koriste eholokacijom, odnosno ispuštaju zvukove u
ultrazvučnom spektru. Po vrlo sličnom principu rade i podmornice.
Šišmiš ispušta zvuk i čeka da mu se taj zvuk odbije od predmeta
oko njega i da se vrati jeka i na taj
način dobiva precizne informacije o prostoru oko
sebe.
Koliko prstiju imaju šišmiši?
Broj prstiju kod šišmiša je isti kao i kod ljudi. Krila su im
građena kao ljudske ruke. Prsti su mu jako produženi/elongirani,
a između prstiju i tijela je razvučena posebna letna membrana.
Palac je jedini slobodan i ima kandžicu koja mu služi prilikom
penjanja.
Ima li šišmiša vampira u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj žive šišmiši koji se hrane kukcima poput noćnih
leptira i komaraca. Šišmiši vampiri žive samo u Srednjoj Americi.
Hrane se krvlju stoke i peradi (svinja, kokoši i slično), a bez
krvi mogu preživjeti samo tri dana pa šišmiši vampiri dijele
pojedenu krv međusobno kako ne bi niti jedan od njih uginuo. Vrlo
su kolegijalni.
Žive li šišmiši na sjevernom i južnom
polu?
Šišmiši žive po cijelom svijetu i druga su najbrojnija skupina
sisavaca nakon glodavaca. Jedina mjesta na Zemlji gdje ne žive su
sjeverni i južni polovi te pustinje, odnosno mjesta gdje su
veliki temperaturni ekstremi. Na tim mjestima nemaju
dovoljno ili uopće hrane za njih pa tamo niti ne žive.
Koliko mladih u jednoj godini mogu imati mame šišmišice u
Hrvatskoj?
Ženke šišmiša koji žive u Hrvatskoj obično imaju mlade u lipnju i
imaju jednog ili rijetko dva mlada godišnje. Šišmiši koji žive u
toplijim krajevima mogu imati dva puta godišnje mlado jer
nema zime i ne spavaju zimski san (hibernacija).
Zašto šišmiši vise naglavačke?
Tako štede energiju i viseći visoko zaštićeni su od neprijatelja.
Kada ne bi visili naglavačke šišmiši bi se morali prvo pustiti pa
bi tek tada mogli raširiti krila, a ovako viseći naglavačke još
dok vise mogu otvoriti krila i pripremiti se za let.