Jučer u 5 sati i 48 minuta i astronomski smo zakoračili u zimu. Zemlja se u tom trenutku našla u položaju zimskog suncostaja, položaju pri kojemu je sjeverna polutka najviše nagnuta od Sunca. Sada se dakle ponovno počela polako naginjati prema Suncu što je dobra vijest za vas koji volite dnevno svjetlo.
Sunce će svakim danom opisivati malo veći lûk na nebeskom svodu i zato će svaki dan imati malo više svjetla. Rijetko tko je primjetio da Sunce posljednjih dana već zalazi minutu do dvije kasnije nego prije tjedan dana, ali sada će početi i sve ranije izlaziti, ne samo zalaziti.
Znamo da se Zemlja oko Sunca ne giba po savršenoj kružnici već malo izduljenijem geometrijskom liku, elipsi.
Vrijeme
Još k tome, Sunce se ne nalazi u nekakvom središtu te elipse nego je pomaknuto više na jednu stranu. Tako da je Zemlja u nekim trenucima bliže Suncu, a u drugima dalje. To je ustanovio još u 17. Stoljeću njemački astronom i matematičar Johannes Kepler https://www.youtube.com/watch?v=qDHnWptz5Jo .
Protivno onome što bi neki zaključili, zima ne nastupa kada je Zemlja najdalje od Sunca! Naprotiv, uskoro ćemo, za 10-ak dana biti najbliže Suncu. Čudno? I nije zapravo! Za izmjenu godišnjih doba, najvažniji je nagib Zemljine osi rotacije. Jučer smo bili najviše nagnuti od Sunca, ali zbog tromosti cijelog sustava, tek sad ulazimo u zimu.
Ono što je još zanimljivo je da ne traju sva godišnja doba jednako! To je glavni razlog zašto klimatolozi u svojim računima uzimaju drugačije datume za početke godišnjih doba – proljeće za njih počinje 1. ožujka, ljeto 1. lipnja, jesen 1. rujna, a zima 1. prosinca – ne bi li si malo pojednostavili račune i lakše uspoređivali godišnja doba. Dobre vijesti za sve vas koji više volite sunčano i ljetno doba: na našoj, sjevernoj hemisferi, ljeto je najdulje, slijedi proljeće, zatim jesen, a najkraća je zima. Razlika ipak nije velika, samo nekoliko dana. Na južnoj hemisferi je obrnuto, njima zima traje najdulje.
Ako uzmemo u obzir projekcije klimatskih promjena o globalnom zatopljenju koje mjerodavne službe, Međuvladin panel za klimatske promjene (eng. IPCC), Svjetska meteorološka organizacija (eng. WMO), a kod nas DHMZ, vrlo često ističu, možemo se zapitati je li netko „ukrao“ zimu? Sama po sebi je kraća od ostalih godišnjih doba, a onda se još događa da imamo ovakve zime kada krajem 12. mjeseca mjerimo temperaturu od 15-ak stupnjeva. Treba biti oprezan u tumačenju ovakvih neuobičajenih vremenskih prilika. U klimatologiji je takva stvar da se NIŠTA ne zaključuje na temelju jedne, dvije ili čak i 5 toplih zima. Ne možemo sada reći – ovogodišnji prosinac je takav zbog klimatskih promjena ili zbog El Niña. Možemo tek gledati posljednjih 20, 30 prosinaca i onda nešto zaključivati. Međutim, niti tu stvari ne idu na ruku zimoljupcima. Globalno gledajući, temperatura zraka na Zemlji raste. I to je problem.
Bit će još zima, bit će još i snijega, za to ne morate brinuti, no čini se da ćemo se morati naviknuti na blaže i kraće zime...
I najnoviji sezonski prognostički materijali pokazuju nastavak toplije zime. Hoće li biti baš ovako topla kao danas, ne možemo još reći, ipak zimoljupci držite jake fige za neki skorašnji snijeg...
