Osiguranici drugog mirovinskog stupa od siječnja ove godine imaju povoljnije uvjete umirovljenja zbog čega je Regos s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) dogovorio proceduru koju će primjenjivati uoči njihova odlaska u mirovinu. Osiguranici drugog stupa više se neće morati vraćati u prvi stup da bi dobili dodatak (27 posto) na mirovinu, već će im se dodatak uračunati u mirovinu ostanu li i u drugom stupu, i to 27 posto za radni staž i uplate do 2002. godine te 20,25 posto za uplate nakon te godine.
Budući da im je to bilo povoljnije, u prvi stup proteklih se godina vratilo oko 16.000 dobrovoljnih osiguranika drugog stupa, a samo tristotinjak ostalo ih je u drugom stupu. Od ove godine broj povratnika trebao bi biti bitno manji, no da bi ljudi mogli odlučiti, budući umirovljenici moraju dobiti sve potrebne izračune. Stoga su Regos i HZMO dogovorili osnovne korake za pokretanje postupka za odlazak u mirovinu koji će se podjednako odnositi i na radnike koji su u drugi stup ušli dobrovoljno (generacija rođena od 1952. do 1962.) i sve rođene nakon 1962. koji nisu imali mogućnost izbora, piše Večernji list.
Prva adresa kojoj se osiguranici I. i II. mirovinskog stupa moraju obratiti je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kojemu se upućuje zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Nakon toga slijedi razdoblje čekanja dok im ne stigne na kućnu adresu obavijest REGOS-a o informativnom izračunu mirovine. Obavijest će sadržavati informativni izračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i informativni izračun mirovine iz drugog stupa.
Dakle, Regos će obavijestiti građane kolika bi mu bila mirovina
da svu svoju mirovinsku štednju prenese u prvi stup, a kolika da
ostane u drugom stupu. Tek nakon što primi izračun, budući
umirovljenik odlučuje vraća li se u prvi stup ili ostaje u
drugome. Procjene koje su se mogle čuti u raspravi o paketu
mirovinskih zakona pokazivale su da će se povratak u prvi stup
isplatiti radnicima s malim plaćama, oko minimalne i do
prosječne, dok će zaposlenima s većim primanjima drugi stup biti
isplativiji.
Slijedi treći korak, kad treba doći na šalter REGOS-a, koji se
nalazi u bilo kojoj poslovnici Fine, gdje radnik potpisuje izjavu
o vrsti mirovine za koju se opredijelio. Podatak o vrsti izabrane
mirovine REGOS dostavlja HZMO-u, na temelju kojeg HZMO budućem
korisniku mirovine izdaje rješenje o priznavanju prava na
mirovinu. Radnik koji ostane u drugom stupu izabrat će i preko
kojeg će osiguravajućeg društva primati mirovinu drugog stupa. Za
sada je samo jedno privatno društvo za isplatu mirovina (RMOD),
ali državni će HZMO osnovati i svoje društvo za isplatu mirovina
drugog i trećeg stupa.
Novost je da budući korisnik mirovine iz drugog stupa može
tražiti da mu se 15 posto njegove mirovinske štednje isplati
odmah, “pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz I. stupa veća za
15 posto od najniže mirovine iz I. stupa”. Jednokratna
isplata nije predviđena za ljude koji se vrate u prvi stup.
Jednokratna isplata je oporezivi dohodak te će se u trenutku
isplate 15 posto štednje oporezivati s 12 ili 18 posto poreza na
dohodak te pripadajućim prirezom, koliko iznose stope poreza za
umirovljenike. No, dio tog poreza umirovljenik može dobiti nazad
pri konačnom obračunu poreza na dohodak, no ako je svota veća,
može se pojaviti i obveza doplate.
Osobe koje ostanu u drugom stupu moraju se dobro upoznati i s vrstama mirovina u drugom stupu, prije svega žele li pojedinačnu mirovinu ili zajedničku koja će se nakon njihove smrti isplaćivati supružniku ili drugom imenovanom nasljedniku.
