Porezna uprava češlja imovinu tisuća ljudi kojima bogatstvo nije pokriveno prijavljenim prihodima, pa je u "ordinaciju" pozvala i najbogatijeg nam poduzetnika Ivicu Todorića, pa i Atlanticovog Emila Tedeschija, te niz estradnjaka.
No, zašto prije nije bilo provjera imovine i primanja i je li suviše pesimistično predviđati da je ovo samo način da se imovina pojedinih tajkuna, kojima su vlasti naklonjene, legalizira?
Uvijek je pitanje – hoće li se to raditi selektivno?
"Istovjetno je pitanje – zbog čega OIB nije davno uveden? Ova mjera je dobra i tek sad će se moći dio prošlosti identificirati, ali da je OIB odmah uveden s uspostavom RH, ljudi bi pazili i moglo bi se promatrati ima li nerazmjera između imovine i primanja. No, bolje ikad nego nikad. I uvijek pitanje hoće li se to raditi principijelno ili selektivno, te u kojoj će se mjeri identificirati i prokazati ta nelegalno stečena imovina", odgovara nam član Stručnog timaGuste Santini.
Sigurno, napominje, što se javnosti tiče i teške situacije u kojoj je zemlja, "u ovoj mjeri ima i populizma po principu ako meni iskopaš jedno oko, onda iskopaj oba mom susjedu". Akciju Porezne uprave ipak smatra daleko boljim načinom da se država naplati od uvođenja poreza na imovinu.
"Tim porezom su htjeli kazniti one koji su nelegalno stjecali bogatstvo, ali valjda je i Vlada shvatila da bi time dvaput oporezovala i kaznila one koji su imovinu stekli legalno", kaže Santini. Predviđa da će mnogi sada proći "prilično mučan proces dokazivanja podrijetla imovine, pogotovo oni s nelegalnom imovinom", no to ne bi trebalo donijeti poremećaj poduzetničkoj aktivnosti.
Njegov naputak je da poreznici budu obazrivi te da ne nanose štetu onima koji su legalno stekli imovinu.
Institucionalni tragovi novca iz inozemstva
A kako se može premostiti omiljeni argument za imovinu bez pokrića koji su dosad "isukali" i Marko Perković Thompson i Stipe Mesić – posudba od prijatelja iz inozemstva?
"Ako sam ja posudio milijun eura iz Njemačke od prijatelja, onda postoje propisani odnosi između Hrvatske i Njemačke o tome da se identificira je li to čist novac. Postoje institucionalni tragovi, milijuni ne idu i ne smiju ići koferima preko granice. Možda neki iznosi između 20 do 50 tisuća eura, ali svejedno teško", kaže Santini.
Ukoliko imate pitanja i/ili komentare vezane uz rad Vlade, pojedine Vladine poteze ili njihov izostanak, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
