Ubrzane su pripreme kako bi cijepljenje protiv koronavirusa proteklo uz što manje nepoznanica i gužvi. Cjepiva će nakon što budu registrirana stizati sukcesivno jer svjetska početna proizvodnja neće biti dostatna da se svi cijepe u istom trenutku.
Da većina kompanija koje su trenutno sa svojim cjepivima u završnoj fazi kliničkih studija nisu ljetos polako počela proizvodnju na prve doze cjepiva moralo bi se čekati barem do ljeta iduće godine, a sada bi prve doze mogle biti spremne i prije Božića, piše Jutarnji list.
Lista cijepljenja
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavaju da će cijepljenje biti neobavezno i besplatno. Prema smjernicama Europske komisije prvi bi se trebali cijepiti stariji od 60 godina i imunološki kompromitirane osobe, a potom sve osobe koje su zbog posla izložene većem riziku, poput zdravstvenih djelatnika i zaposlenih u domovima umirovljenika te drugim ustanovama socijalne skrbi.
Nakon toga cijepit će se zaposleni u službama koje su nužne za funkcioniranje društva poput dobavljača struje, plina, vode, javni prijevoz itd., a potom i zaposleni u sektorima gdje je nemoguća fizička distanca poput šalterskih službenika, prodavača, servisera itd. Također i socijalno ugrožene obitelji te oni koji imaju neki drugi rizik od zaraze.
Prioritet imaju osobe starije od 65 godina, štićenici domova za starije i nemoćne i drugih institucija za socijalnu skrb, ustanove koje skrbe za djecu, kao i kronični bolesnici sa srčanim i bubrežnim bolestima, oštećenim imunološkim sustavom, zdravstveni djelatnici, a njima bi se dodati i zaposleni u ustanovama za socijalnu skrb.
Cijepljenje u domovima zdravlja
Jutarnji list piše kako bi veći problem mogla biti sama provedba cijepljenja, posebno u slučaju s Pfizerovim cjepivom koje bi trebalo doći smrznuto i ne može se držati na temperaturama višim od dva Celzijeva stupnja duže od 24 sata. Cijepljenje će se organizirati slično kao i u slučaju cijepljenja protiv gripe. To znači da će se odvijati u domovima zdravlja s prethodnom najavom, tako da razmak između dva pacijenta bude barem petnaestak minuta.
"Mislim da bi se cijepljenje u domovima za starije trebalo organizirati preko mobilnih timova koji bi u tim ustanovama cijepili i korisnike i zaposlenike. Tako bismo bili sigurni da su svi koji rade i žive u domovima procijepljeni umjesto da, primjerice, zaposlenici to učine kod svojih obiteljskih liječnika, što bi moglo potrajati", rekao je epidemiolog, prof. dr. Branko Kolarić iz Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije covida-19.
Dislocirane lokacije
Kolarić kaže da, primjerice, u Zagrebu ima 11 gradskih domova s nekoliko dislociranih zgrada te još tridesetak privatnih, pa bi cijepljenje u tim ustanovama bilo jednostavnije i brže. Isto bi trebalo provesti i u domovima u kojima se smještaju i druge socijalne kategorije korisnika.
Jedan od prijedloga je i da se svi zdravstveni djelatnici cijepe u svojim ustanovama u kojima rade kako bi se smanjio pritisak na liječnike obiteljske medicine i ubrzao cijeli proces. U Hrvatskoj ima oko 75.000 zaposlenih u zdravstvu te još oko 13.000 u socijalnoj skrbi, pa bi organizacija cijepljenja "na radnom mjestu" ostavila u obiteljskoj medicini gotovo 100.000 slobodnih mjesta, odnosno termina za ostale građane.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
