Hrvatska je pri kraju superizborne godine. Nakon parlamentarnih izbora u travnju i izbora za Europski parlament u lipnju, hrvatski birači će zadnje nedjelje ove godine odraditi još jedne izbore. Ovog puta birat će predsjednika Republike.
Bit će to osmi izbor za predsjednika Republike od neovisnosti države.
Mandat predsjednika
Mandat Predsjednika traje pet godina. Na dužnost može biti izabran najviše dva puta. Predsjednik Republike ne smije biti član političke stranke, niti može obavljati neku drugu javnu ili profesionalnu dužnost.
Ostavku na članstvo u političkoj stranci treba podnijeti nakon izbora, odnosno prije stupanja na dužnost.
Kada su predsjednički izbori?
Predsjednik se bira neposredno na izborima, većinom glasova svih birača koji su glasali na području cijele Republike Hrvatske i u inozemstvu.
Mandat trenutačnog predsjednika Zorana Milanovića ističe 18. veljače 2025. godine.
Odluka o raspisivanju izbora stupila je na snagu 28. studenog ove godine. Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju, 29. prosinca 2024., a bude li potrebe, drugi krug bit će dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine.
Ako kandidati u drugom krugu dobiju isti broj glasova, predsjednički izbori se još jednom ponavljaju.
Kandidiranje, kampanja i izborna šutnja
Pravo predlaganja kandidata za predsjednika Republike imaju političke stranke i birači.
Kandidati moraju sakupiti najmanje 10 tisuća potpisa potpore birača u periodu od 29. studenoga do 10. prosinca 2024. godine.
Najkasnije do 12. prosinca Državno izborno povjerenstvo će objaviti listu pravovaljanih kandidata. Objavom liste kandidata počinje izborna kampanja koja traje do 27. prosinca u ponoć.
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata za predsjednika te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Rezultati predsjedničkih izbora
Za pobjedu u prvom krugu potrebna je apsolutna većina, odnosno 50 posto plus jedan glas svih danih glasova.
Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova, dva tjedna kasnije održava se drugi krug u kojem sudjeluju dva kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu.
Ako jedan od kandidata za drugi krug povuče svoju kandidaturu ili umre, u izbornu utrku ide kandidat sa sljedećim najvećim brojem glasova u prvom krugu.
Pobjednikom se proglašava kandidat koji u drugom krugu dobije najveći broj glasova, odnosno većinu važećih glasova.
POGLEDAJTE VIDEO: RTL ekskluzivno donosi prvo istraživanje o predsjedničkim kandidatima: Kako stoji Milanović i mogući izazivači?
