Pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske zasad ima 27 zahtjeva za ocjenom ustavnosti niza odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite i Vlade Republike Hrvatske od početka pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.
Riječ je, podsjetimo, o postupku ocjene ustavnosti u kojem Ustavni sud može, ako ocijeni da neka odluka ili propis nije u skladu s odredbama hrvatskog Ustava, odrediti njezino ukidanje. U tom slučaju oni kojima su takvim neustavnim propisom povrijeđena prava mogu od države tražiti odštetu.
Prije jeseni odluci Ustavnoga suda ne treba se nadati
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović potvrdio je krajem lipnja da je Ustavni zatražio određene podatke i očitovanja od Vlade, a hoće li pokrenuti postupak po službenoj dužnosti odlučit će sjednica Ustavnog suda, kao i u svim drugim slučajevima.
Ustavni sud trebao bi odlučivati o pokretanju postupka u vezi dopune Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza, ovlasti izdavanja rješenja o obveznoj samoizolaciji osoba i odluke o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19.
Miroslav Šeparović (Davor Puklavec/PIXSELL)
Što se dosad moglo čuti s Olimpa hrvatskog sudovanja?
Pokretanje postupka predložilo je par sudaca Ustavnog suda, među kojima i Goran Selanec, a valja podsjetiti i da je krajem ožujka ustavni sudac Andrej Abramović objavio stručni članak "Ustavnost u vrijeme virusa" u kojem je, između ostalog, ustvrdio da Nacionalni stožer nije imao pravo zabraniti napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravišta. S Ustavnog suda tada su poručili da se "radi o privatnim stavovima suca Abramovića na koje on ima pravo, ali iza kojih ne stoji Ustavni sud niti isti predstavljaju stavove Ustavnog suda".
U susjedstvu ovih je dana mjere zatvaranja trgovina i ograničenje kretanja Austrija proglasila neustavnima, a nešto ranije i slovenski ustavni sud je donio određene odluke vezane uz ocjenu poduzetih "epidemioloških" mjera suzbijanja širenja koronovirusa. ''Republika Hrvatska nesumnjivo dijeli (ustavno)pravnu kulturu s ova dva (ustavno)pravna poretka'', istaknuo je Selanec u osvrtu na društvenim mrežama.
Ustavni sud Republike Austrije donio je 14. srpnja 2020. niz odluka kojima je utvrđeno da su "epidemiološke" mjere koje je nadležni savezni ministar za socijalna pitanja, zdravstvenu skrb i zaštitu potrošača propisao u okviru suzbijanja/ograničavanja širenja zaraze SARS-Cov-2 virusom suprotne austrijskom Ustavu.
Andrej Abramović (Robert Anic/PIXSELL)
Policijski sat u Austriji zbog Covida-19 nije bio ustavno utemeljen
''U predmetu V 363 / 2020-25 Usud je ocijenio da vrlo široko postavljena zabrana ulaska i kretanja javnim prostorom (igrališta, parkovi, javni prijevoz itd.) predstavlja nezakonito ograničenje slobode kretanja s obzirom da ne može zadovoljiti test razmjernosti jer nema dovoljno preciznu i čvrstu zakonsku osnovu (prvi korak testa razmjernosti je da ograničenje temeljne slobode mora biti jasno i precizno propisano zakonom (nikako podzakonskim aktom))'', objasnio je Selanec.
''U predmetu V 411/2020-17 Usud je ocijenio da zabrana poslovanja poslovnih prostora određene veličine nije bila zakonita jer iz dokumentacije koja je priložena osporavanoj mjeri kao njeno obrazloženje nije bilo moguće utvrditi dovoljno precizne i opsežne razloge temeljem kojih bi bilo moguće provesti ocjenu razmjernosti odnosno je li mjera sposobna ostvariti svoj epidemiološki cilj sprječavanja širenja zaraze i je li neophodna za njegovo ostvarenje'', navodi Selanec.
Austrijski ustavni sud, podsjeća, već je u lipnju donio nekoliko odluka vezanih uz ocjenu mjera suzbijanja prijetnje COVID-19 bolesti. Prije austrijskog Usuda i Ustavno sodišče Republike Slovenije donijelo je određene odluke vezane uz ocjenu poduzetih "epidemioloških" mjera suzbijanja širenja SARS-Cov-2 virusa.
Goran Selanec (Sanjin Strukic/PIXSELL)
Slovenski i austrijski ustavni sud pokazali su svojim odlukama, navodi Selanec, da ''(ustavno)pravna kultura kojoj i Hrvatska sama pripada počiva na ideji vladavine prava koja:
1) ne dopušta da se ograničenja temeljnih prava olako opravdavaju pukim navođenjem legitimnog cilja zaštite zdravlja odnosno pukim pozivanjem nadležnih tijela na "epidemiološki razloge" dokučive samo toj struci
2) očekuje da se u "posebnim (izvanrednim) okolnostima" kao što je pandemija odluke svih nadležnih tijela, uključujući i tijela sudske vlasti, donose promptno i pravovremeno kako to zahtijeva ozbiljnost ograničenja temeljnih prava građana (koja su možda i neophodna s obzirom na okolnosti bez presedana, ali svakako zaslužuju odgovarajući nadzor svoje opravdanosti)''.