O uvođenju novog poreza na ekstraprofit na televiziji N1 govorio je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kazavši kako će taj porez plaćati sve tvrtke koje su u Hrvatskoj prijavljene kao pravne osobe, bez obzira jesu li ili nisu u stranom vlasništvu.
Taj porez je, kaže, u Europi najprije donesen za plinske i naftne kompanije kod kojih postoji veliki spekulativni dio tijekom dizanja cijena proizvoda. Kod nas nema puno takvih kompanija, a HEP će izbjeći plaćanje tog poreza jer je ove godine u gubitku.
Nepravedan porez
Na pitanje koliko je pravedno naplatiti taj porez od drugih kompanija koje nisu mogle spekulativno dizati cijene, Jurčić je rekao da nije pravedno, ako struktura ostane ista.
''Najveći dio tog novog poreza platit će prerađivačke kompanije koje kupuju poskupljene energente'', rekao je Jurčić i dodao da bi tim tvrtkama trebalo omogućiti da porez na ekstraprofit izbjegnu reinvestiranjem dobiti.
"Najveći problem je u Hrvatskoj to što su proizvodni kapaciteti mali. Ako oni koji ulažu u povećanje proizvodnih kapaciteta pritom otvaraju radna mjesta, trebali bi za reinvestiranu dobit biti oslobođeni poreza na ekstraprofit i redovnog poreza", smatra i napominje da se ovaj porez obračunava retroaktivno.
'I u recesiji neki zarađuju'
Na pitanje treba li ovaj porez uvoditi tijekom inflacije i moguće recesije, Jurčić je kazao kako inflacija zamagljuje cijelu ekonomiju te napominje da i u recesiji neke tvrtke zarađuju. Također je podsjetio da Hrvatska nema razvijeno tržište kapitala upravo zato što je tijekom 1990-ih kod nas bilo izraženo spekulatnsko tržište.
"Većina onih koji su dobili nagradu 'menadžer godine' kasnije su završili kako su završili", kazao je.
Rekao je i da neće biti zarade od Svjetskog prvenstva u Kataru jer mala zemlja poput Hrvatske nema neku veliku dobit tijekom tog natjecanja.
'Gdje su oni koji su govorili o rastu BDP-a?'
Istaknuo je i da Hrvatska treba pokušati ulagati ili omogućiti ulaganje u proizvodne kapacitete kojih u Hrvatskoj nema.
"Kad bi država bila pametna, kad bi imala politiku, pa u tu politiku uložila 1-2 posto BDP-a kroz deficit, povećala bi proizvodne kapacitete, koji bi kroz pet godina više zaradili nego što je taj deficit", kazao je.
Podsjetio je kako su vladini dužnosnici govorili da će nam sredstva iz EU-a podići BDP 2023. godine.
"Sad kad je izašlo da imamo rast 0,9 posto, dakle vjerojatno ulazimo u recesiju, ja se pitam gdje su oni koji su prije ljeta govorili da će rast biti tri-četiri posto", kazao je i zaključio kako je lakše uvesti nove poreze i štititi deficit i to proglašavati uspjehom.