Dakle, 2020-ta je godina za pamćenje. Kako je spektakularno počela s globalnom epidemijom koronavirusa, zaključavanjem, zatiranjem i života i zdravlja i gospodarstva, pa se onda nastavila s najvećim potresom u Zagrebu u zadnjih sto godina tako evo sada prirodno završava opet s potresom. Kako je ostalo još tri dana do kraja godine, tko zna možda ni to nije sve.
Možda nam se iz perspektive sadašnjosti sve ovo čini groznije nego što zapravo jest, možda ćemo za dvije ili tri godine na sve ove nevolje gledati s manje stresa i trauma? Uglavnom glavno pitanje je hoćemo li nakon ove godine ostati normalni, ako smo uopće još normalni.
Svi smo odbrojavali do kraja i mislili da je gotovo. E, pa nije. Jutros u 6:28 sati, 2020. nam je priredila još jedno iznenađenje. Buđenje iz noćne more uz 5 po Richeru za Petrinjce, Sisčane i Zagrepčane. Gore dolje, lijevo desno, zidovi su plesali na sve strane i to tri puta. Premijer Andrej Plenković opisao je ovu godinu: "Evo kakva je bila cijela godina, tako nekako je završila. Praktički u isto vrijeme kao što je to bilo u ožujku u Zagrebu", javlja RTL.
Repriza iz ožujka
Kao da smo jučer gledali reprizu vijesti iz ožujka. Gotovo u isto vrijeme, u 6:24, Zagreb se tog jutra zatresao najjače u posljednjih 140 godina. Grad je izgledao neprepoznatljivo: Ilica, Zagrebačka katedrala, crkve, muzeji, Mirogoj u sekundi uništeno. Procjenjuje se da se 20.000 ljudi odeselilo iz centra grada. Nastradalo je Čučerje, Markuševac, a neki su i Božić dočekali u kontejnerima i daleko od svog doma. Zagrepčani se otad tresu i kad ne trese, ali jutros nisu sanjali.
2020. je baš filmska. Sama je ispisala scenarij za triler, kakvog se ne bi dosjetio ni David Lynch. Potresi u doba pandemije. Film još nije napravljen, ali 2020. je poslužila kao inspiracija za knjigu kolumnista Tomislava Čadeža Hrvatski Decameron koji kaže kako ona sliči na 1991. kada nas je zadesila slična nevolja za koju smo isto isprava mislil da nas neće pogoditi: "Mislili smo da je izmišljena i dogovorena, a do konca smo se uvjerili da je ona stvarna."
Dodaje kako je sada Klinička bolnica u Dubravi ono što je Vukovar nekad bio. Ukupno je korona zarazila dvjesto tisuća ljudi, a ubila njih više od 3700. I najnormalnijima je teško ostati normalan. Osim straha u ovoj godini nema ničega: zagrljaja, ljubljena, rukovanja, koncerata, kave u kafiću, večere u restoranu.
Psihijatrica u Centru za zaštitu menatlnog zdravlja NZJZ "Dr. Andrija Štampar" Danica Romac objašnjava kako najčešće ljudi kažu da imaju pojačanu anksioznost tjelesne reakcije koje dolaze do razine panike. Kako nemaju osjećaj sigurnosti te da se stalno pitaju što nas čeka: "Tek smo se oporavili od onog potresa, i sad nam pored korone treba još jedan potres."
Ekonomski pad
Podaci Eurostata pokazuju da su hrvatski radnici najveće žrtve koronakrize. Njihovi dohoci manji su za 10 posto. Padaju otkazi, padaju plaće, pada BDP. Hrvatsko gospodarstvo palo je u trećem tromjesečju 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prema procjenama predsjednika Vlade pandemija je Hrvatsku za sada koštala 30 milijardi kuna. Ekonomski oporavak ovisit će o pomoći Europske unije, a očekuje se oko 44 milijuna kuna spasa.
Ekonomski analitičar Luka Brkić objašnjava kako je to veliki pad te da se treba dići na ponovno na neku razinu: "Neki obrti i neke proizvodnje potpuno će nestati, hoće li se uspjeti vratiti je pitanje. To je uistinu značajan pad i nije samo problem ekonomskog pada nego i psihološkog cijeli niz problema koje je korona sa sobom donijela."
Psihijatrica Romac kaže kako će uvijek jedan dio ljudi osjetiti to na svojoj koži duže i jače jer postoji ta skupina ljudi koja je osjetljivija na stres te da je zato je važno pričati o mentalnom zdravlju. Čekamo kraj drame koju živimo proteklih 360 dana. U happy end nitko više ne vjeruje, neka barem bude bez potresa i s malim brojkama.
