U nedjelju se održavaju sedmi po redu predsjednički izbori. U utrci je jedanaestero kandidata, a "braniteljica" mandata je kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović. Uz pomoć političkih analitičara Žarka Puhovskog i Ivice Relkovića te komunikacijskog stručnjaka Jerka Trogrlića, do početka izborne šutnje, večeras u ponoć, objavljujemo analize kampanja, programa i izbornih izgleda četvero kandidata koji su proteklih mjeseci najbolje kotirali u anketama: Kolinde Grabar Kitarović, Zorana Milanovića, Miroslava Škore i Mislava Kolakušića. Nakon predizbornih analitičkih osvrta na Kolakušića, Škoru i Milanovića, danas donosimo analizu HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović.
Od sigurne pobjednice do nesigurne kandidatkinje - u godinu dana
Nakon što je na Svjetskom prvenstvu u nogometu, održanom u ljeto 2018. u Rusiji, učestalim poziranjem s hrvatskim reprezentativcima i ondje nazočnim svjetskim čelnicima privukla pozornost svjetske javnosti, činilo se da aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović u osvajanju drugog mandata nitko i ništa ne stoji na putu. Dominirala je u anketama i diljem Hrvatske bila dočekivana "narodna kraljica". Godinu dana kasnije, u ljeto ove godine, Grabar Kitarović uspjela se zadržati na vrhu popularnosti u anketama, ali značajno urušenog rejtinga.
Čineći u međuvremenu nekoliko po nju rizičnih političkih poteza, od kojih je svakako najznačajniji bilo otpuštanje njezina dotadašnjeg savjetnika za unutarnju politiku Mate Radeljića, Grabar Kitarović se s desnog političkog kolosijeka kojim se dotad uglavnom kretala, prestrojila u srednji kako bi osigurala potporu predsjednika Vlade i šefa svoje matične stranke, Andreja Plenkovića.
Time je navukla bijes one radikalnije, tzv. suverenističke desnice, čiju je podršku dotad imala. Dok je ljetos još taktizirala s objavom pa i najavom kandidature, u međuvremenu se gotovo niotkuda pojavio Miroslav Škoro koji kao nezavisni kandidat neskriveno hofira sa suverenistima i desnim biračkim tijelom razočaranim aktualnom predsjednicom i Plenkovićevim HDZ-om. Pojava Škore u izbornoj utrci, ali i niz gafova koje je počinila od ljetos naovamo, ozbiljno su naštetili rejtingu Grabar Kitarović.
U rujnu prošle godine uživala je 56 posto potpore u anketama da bi u rujnu ove godine pala na 35 posto. U listopadu joj je popularnost dodatno pala na 29,8 posto (CRO Demoskop i HRejting), a početkom ovoga mjeseca, tri tjedna uoči izbora, rejting Grabar Kitarović prema Crobarometru bio je 26,8 posto. Time je dospjela u zonu statističke pogreške s dvojicom svojih najopasnijih protukandidata - Milanovićem (25,4 posto) i Škorom (21 posto). Doduše, prokockani rejting i narušeni imidž donekle je uspjela popraviti u utorak navečer na HRT-u, tijekom dosad jedinog televizijskog sučeljavanja predsjedničkih kandidata. Većina komunikacijskih stručnjaka i političkih analitičara ocijenila je da je u toj debati Grabar Kitarović nakon dugo vremena bila dobro pripremljena, koncentrirana i staložena. Ipak, ostaje dojam da je u utrku za novi mandat ušla iznenađujuće nepripremljena.
'Svaki njezin javni nastup potencijalna je opasnost'
Smatra to i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić iz agencije za odnose s javnošću Vajt iz Splita koji kaže da je Grabar Kitarović već četiri godine znala da će ići u borbu za novi mandat pa ipak je to učinila bez jasne vizije i strategije.
"Imala je sve resurse ovog svijeta i vrijeme za posložiti strategiju kako treba, ali nije. Nije imala jasne i konzistentne poruke i počela ih je izbacivati tek sada kada je u laganom slobodnom padu. Svaki njezin javni nastup potencijalna je opasnost. Mislim da se njezin stožer trese od svakog njezinog nastupa jer svaki je, još od ljetošnje proslave Oluje na kninskoj tvrđavi, rezultirao nekim ekscesom koji je izazvao dodatni pad popularnosti. Umjesto da kapitalizira činjenicu da privlači pozornost, njoj se svaki nastup pretvorio u problem", kazao nam je Trogrlić dodavši da je u sučeljavanju na HRT-u "napokon bila spremna i stabilna, na razini svoje kampanje iz 2014. godine".
Ona je prethodno odbila sudjelovati u predizbornoj debati na RTL-u gdje se trebalo sučeliti samo četvero kandidata s najvećim anketnim rejtinzima. Mnogi su to protumačili njezinim (razumljivim) zaziranjem od suočavanja, a njezin tim tu je odluku obrazložio relativno argumentirano - da u predsjedničkoj utrci nikoga ne bi trebalo favorizirati, već svim kandidatima dati jednaku šansu. Moguća šteta na koncu je sanirana odlukom da javna televizija upriliči sučeljavanje svih kandidata. "Shvaćam da njezin tim izbjegavao sučeljavanje s protukandidatima jer ona očito nije bila spremna niti za otvoreni razgovor s novinarima "jedan na jedan" niti za ikakvu situaciju za koju ne može biti pripremljena", kazao nam je Trogrlić.
"Njezina popularnost znatno je pala, ali ne mislim da može još puno padati. Ljetos sam rekao da je dobrom dijelu svojih glasača prestala biti draga, ali da oni još nisu našli alternativu. Sada je dio njih našao druge izbore: Škoru ili apstinenciju, ali ne mislim da joj rejting može pasti još više", zaključio je Trogrlić.
O njezinu rezultatu ovisi i Plenkovićev opstanak
Političke analitičare Puhovskog i Relkovića pitali smo što bi Hrvatskoj donio drugi mandat Grabar Kitarović te bi li se u njemu ponašala kao u prvom. "Njezina pobjeda značila bi više istoga. "More of the same" – rekli bi Englezi. Imali bismo situaciju kakvu imamo sada: istu predsjednicu, istog predsjednika HDZ-a i iste neriješene sukobe u HDZ-u te veoma vjerojatno jaču desnicu, organiziranu pod patronatom Miroslava Škore", ističe Puhovski.
Relković, pak, smatra da bi drugi mandat Grabar Kitarović bio drugačiji od prvog. "Ne bi imala toliku ovisnost o usklađivanju s Vladom kao sada uoči izbora, pa bi bile moguće veće napetosti na tim relacijama, posebno ako Vladu tijekom tog njezinog mogućeg drugog mandata preuzme suprotna politička strana. Tada bi moglo nastupiti vrijeme nestabilnosti i sukoba dviju pozicija vlasti: Predsjednice i nekog drugog predsjednika Vlade", kaže Relković.
Puhovski smatra da je izborni rezultat Grabar Kitarović ujedno i pitanje političkog opstanka Andreja Plenkovića. "Ako bi pobjednik bio Milanović, to je neugodno za Plenkovića, ali nije katastrofalno kao što bi bilo da pobijedi Škoro. U slučaju pobjede nema govora da bi se Grabar Kitarović postavila protiv Plenkovića. Ona može pobijediti samo tako da je on vuče i gura, jer sama je nesposobna voditi kampanju, kamoli nešto drugo. Morat će biti manja od makova zrna. Osim ako ne dođe do pobjede SDP-a ili velike koalicije HDZ-a i SDP-a, kada se više ne bi smatrala vezanom uz obveze koje u ovom trenutku ima", tvrdi Puhovski.
Na pitanje kakav će biti odnos Grabar Kitarović i Plenkovića, ako ona ostane na Pantovčaku, Relković kaže da to više ne bi bila samo njezina pobjeda nego i Plenkovićeva, kao što bi njezin poraz također bio i njegov. Oba ishoda odrazit će se na odnose u HDZ-u. "Ako pobijedi, Plenković će dobiti moćan vatrogasni aparat da pogasi probleme u HDZ-u uoči unutarstranačkih izbora, ma kako se ona u njima postavila. A za nju je najbolje i ustavno najispravnije da se ni ne miješa. Ako Grabar Kitarović izgubi, Plenković će u unutarstranačke izbore s utegom kakav si nije želio ni zamisliti", kaže Relković.
'Njezina vanjska politika ovisi o birokratima u Washingtonu'
U prilično skučenim ovlastima koje ima, predsjednik Republike ima donekle najviše prostora u vanjskoj politici. Puhovskog i Relkovića pitali smo što se od Grabar Kitarović u tom smislu može očekivati ako osvoji drugi mandat.
"To ovisi o tome što će birokratima u Washingtonu pasti na pamet. Ona čak i ne vodi politiku po naputcima Donalda Trumpa, kao što se ona ponekad pravi, nego po naputcima drugorazrednih birokrata iz Washingtona. Ako oni ocijene da se ide dalje u zaoštravanje odnosa s Njemačkom, onda će inzistirati na Inicijativu triju mora, a ako se odluče na pomirbu s Njemačkom, onda će ispasti nešto drugo i to onda neće biti važno nego će biti tek usputna ideja", smatra Puhovski.
Relković, pak, upozorava da Hrvatska inače ima problem s paralelnom, a neusklađenom vanjskom politikom.
"Ključni Hrvatski problem je što imamo mogućnost provoditi dvije neusklađene vanjske politike, čak i kada su predsjednik države i vladajuća opcija u Saboru i Vladi iz istog političkog gnijezda. Vanjska politika bi trebala biti jasno i precizno određena, a onda sinkronizirano provođena bez obzira tko je na kojem vrhu vlasti. Ako saborsku većinu i izvršnu vlast u njezinu mogućem drugom mandatu preuzme lijevi blok, možemo imati i Inicijativu triju mora u aranžmanu Predsjednice i neku bitno drukčiju inicijativu saborsko-vladine vlasti. To nije strukturno i ustavno dobro riješeno", napominje Relković.
09.12.2019., Zadar - Predsjednica republike Kolinda Grabar Kitarovic u sklopu predizborne kampanje posjetila je na Narodnom trgu odrzala predizborni skup. Photo: Dino Stanin/PIXSELL
'Ljudi rade gafove kada ih pojede vlastita ambicija'
Na koncu, Relkovća i Puhovskog upitali smo govori li niz gafova koje je napravila u kampanji da se Grabar Kitarović zapravo ne bori za novi mandat onako kako se borila za prvi. Njihova mišljenja se razilaze.
"Ona sigurno više ne želi taj mandat kao što ga je željela prije pet godina. Tada je naprosto djelovala odlučnije, predanije poslu, dok sada više otaljava kampanju. Ona zapravo glumi kandidatkinju Grabar Kitarović. To se osjeća i, naravno, dovodi do drukčijeg stava publike i javnosti o njezinim nastupima. Ona bi veoma vjerojatno rado otišla u inozemstvo, ali naprosto je ocijenila da bi bila sramota da odustane nakon prvog mandata.
Naravno, još veća bi sramota bila, koja joj sada prijeti, da uopće ne uđe u drugi krug. To nije vjerojatno, ali ne može nitko reći da je nemoguće. Ona se dala uvjeriti da ima šanse i imala je šanse sve dok se nije Škoro dosjetio jednostavnog trika da sebe proglasi pravim kandidatom HDZ-a. S druge strane, da je šutjela za vrijeme kampanje sada bi praktički bila sigurni favorit. A to naprosto nije mogla izdržati pa kvari svoje pozicije. Zato sada imamo zanimljivu situaciju da je Plenković taj koji čisti za Grabar Kitarović. To obično rade žene za muškarce", kazao je Puhovski.
Relković upravo u nizu gafova vidi dokaz njezine enormne želje za osvajanjem drugog mandata. "Ljudi najčešće rade gafove kad ih pojede vlastita ambicija i neutaživa želja", dodao je. U slučaju njezina izbornog poraza, Puhovski ne vidi prostora za Grabar Kitarović na nekoj važnijoj funkciji u hrvatskoj politici. "A ako i dobije izbore, nema puno više od toga da odguli još jedan predsjednički mandat", kaže. I Relković smatra da bi, kao gubitnica, bila nepotrebna Plenkoviću, a i teško da bi ponovno našla mjesto na nekoj važnoj međunarodnoj dužnosti poput one zamjenice glavnog tajnika NATO-a, s koje je došla prije pet godina.
"Međunarodna politika nije za gubitnike. Visoke funkcije dobivaju oni koji prelaze nakon pobjedničkog povlačenja ili povlačenja na vrijeme", zaključio je Relković.
Ovime završavamo predizborni specijal u kojem su Puhovski, Relković i Trogrlić analizirali kampanje i izborne izglede četvero predsjedničkih kandidata koji su najbolje kotirali u predizbornim anketama.
Predizborni specijal Net.hr-a o Mislavu Kolakušiću možete pročitati OVDJE, o Miroslavu Škori OVDJE, a o Zoranu Milanoviću OVDJE.