Otvaranje ruskoga gospodarstva i istočnih tržišta, dolazak inozemnih kompanija u Hrvatsku, procvat domaćeg turizma, skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, globalni trendovi – sve je to posljednjih godina pridonijelo popularnosti studiranja stranih jezika.
Tako su mladima pri izboru studija iznimno zanimljivi postali i ruski, turski, španjolski, portugalski ili švedski jezik. Potvrđuju to i na Filozofskom fakultetu.
"Prošle je godine španjolski jezik na listi prijava zauzimao dosta nisko mjesto, no ove je godine ponovno među najtraženijima. Što se jezika tiče, i ove su godine, kao i prošle, na začelju ukrajinski, rumunjski, slovački, mađarski, te latinski i grčki", ističe dr. sc. Meri Tadinac, redovna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Među jezičnim studijima na prvom je mjestu anglistika, drugi je ruski jezik, a treći portugalski. Slijede švedski, češki i turski.
Zanimljivi im jezici za koje ne treba predznanje, a uz koje lakše dolaze do posla
Jedan od aduta na Filozofskom je velik broj dvopredmetnih studija, a studenti nerijetko uz neki "jači" studij kombiniraju upravo strane jezike, posebice one za koje nije potrebno nikakvo predznanje, ali koji otvaraju velike mogućnosti zapošljavanja. Prema riječima prof. dr. Tadinac, studenti sve više razmišljaju o tome od čega bi jednog dana mogli živjeti, a to povezuju i s ulaskom u EU.
"Tržište će se širiti. Jednog dana će trebati stručnjaci koji će biti u stanju napisati ugovor na švedskom ili ukrajinskom jeziku", pojasnila je za Slobodnu Dalmaciju profesorica Tadinac, dodajući da studenti Filozofskog vrlo brzo nalaze posao u diplomaciji, turizmu, gospodarstvu ili u odnosima s javnošću.
Interes za turski i ruski jezik treba gledati i u svjetlu činjenice da su Turska i Rusija najjače regionalne sile izvan Europe. Stoga bi, dodaje, Hrvatska trebala razmisliti i o financiranju studija kineskog jezika.
Vezani članci:
arti-201108160295006 arti-201108120667006 arti-201106270270006
