Kada se ovih dana raspravljalo o građevinama novije gradnje koje su pucale i više od onih starijih, u pravilu se prozivalo građevinare, no, ostalo je nerasvijetljeno – koliko su građevinari bili obvezni pri projektiranju i gradnji konzultirati procjene seizmologa o tome je li neko područje potresno, koliko je potresno, i jesu li ti izračuni u Hrvatskoj bili – dovoljno precizni.
Jedan od građevinara iz prakse s kojim smo razgovarali potvrdio nam je da se pri statičkim proračunima građevina koriste seizmološkekarte potresnih područja koje je pripremio tim dr. Marijana Heraka, s Odsjeka za geofiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to "seizmološka karta povrata od 475 godina".
Karte potresne opasnosti, odnosno seizmičkog hazarda, odnose se na efekte potresa koji se premašuju u prosjeku jednom u 95, 225 ili 475 godina, a na sve tri karte se gradacija mogućeg, pretpostavljenog potresa označava bojom, od plave, zelene, do žute i crvene. Naravno, crveno su označena najopasnija područja. I upravo to je ono što zbunjuje: na karti za razdoblje od 95 godina samo se jug Dalmacije žuti, a upravo potreseno područje Zagreba i Petrinje je zeleno – još k tome, Banija zelenija, mirnija, od Zagreba.
Karta hrvatskih seizmologa
Na jugu Dalmacije duplo opasnije nego u Petrinji
Na karti za razdoblje od 475 godina, koju, dakle, koriste građevinci, jug Dalmacije je mnogo crveniji, opasniji, Zagreb jest crven, ali je područje Petrinje – žuto. Tu je i gradacija prema gravitacijskom ubrzanju, odnosno akceleraciji, od 0,04 do 0,38 g. Prema toj karti, npr. Zagreb ima 0,29 g, Dubrovnik 0,38 g, a Petrinja oko 0,16 g.
Ako bismo se držali karte, i ako bismo akceleraciju malo slobodnije preveli u stupnjeve prema Richteru – 0,3 g je IX zona po Merkaliju, a to je otprilike 6 stupnjeva prema Richteru – mogli bismo reći da karta nije upozoravala na ovakvu jačinu potresa u Petrinji. Upozoravala je na potres u Zagrebu koji bi mogao biti i jači od ovog što se dogodio u ožujku, upozorava na mogući vrlo razoran potres u Dubrovniku, ali u Petrinji je "alarm" bio znatno slabiji.
Seizmolozi, istina, stalo upozoravaju da ne mogu predvidjeti potrese, da je mnogo toga nemoguće točno izračunati, a naš sugovornik iz građevine, statičar, kaže da su za njih seizmolozi pomalo kao "babe Vange", da se njihove karte respektiraju, ali da one nisu "sveto pismo".
"Stoga mi statičari napravimo dobre konstrukcije, nekad malo i dodamo, i mirnije spavamo", kaže naš sugovornik, koji je govorio za Net.hr pod uvjetom anonimnosti.
"Ovo govorim za ozbiljne objekte gdje se potres izračunava. Za zidane kućice i slično, primjenjuje se aseizmička gradnja sa sistemom horizontalnih i vertikalnih AB serklaža koji dovoljno štite od potresa bez nekog posebnog proračuna. Inače čak i samo zidana konstrukcija ima određenu otpornost na potres, horizontalne sile, ako se izračuna naprezanje u fugama i opeci, no mora biti kvalitetan mort, odgovarajuće marke, i kvalitetna opeka. No vertikalni AB serklaži su ipak najbolja sigurnost čak i kod prizemnica", objašnjava građevinar, statičar s dugogodišnjim iskustvom.
Herak: Ovo nisu predikcijske karte
Uputili smo i dr. Marijanu Heraku, autoru karti potresnih područja na temelju kojih rade građevinari, pitanje jesmo li u pravu kada zaključujemo da karte nisu područje koje je sada pogođeno potresom smatrale toliko opasnim kako se sada pokazalo, i on je potvrdio da je to točno.
"Područja koja je pogodio potres zaista i jesu znatno sigurnija od šireg područja juga Dalmacije gdje se mogu dogoditi potresi koji mogu znatno premašiti magnitudu 7,0 prema Richteru, a i dogodili su se - npr. Dubrovnik 1667., Crna gora 1979. I u Zagrebu se 1880. dogodio potres poput ovoga u Petrinji. Pojednostavljeno rečeno, prema karti su učinci potresa kakvi su se dogodili u Petrinji mnogo vjerojatniji u južnoj Dalmaciji i nešto vjerojatniji u Zagrebu - i ništa više", kaže dr. Herak.
On naglašava da su karte namijenjene prije svegavenstveno građevinarima, a da na temelju jednog potresa "nije moguće govoriti o tome je li potresna opasnost duž tog seizmogenog rasjeda podcijenjena ili ne." To bi se trebalo vidjeti kada se - i ako se - napravi nova procjena potresne opasnosti za Republiku Hrvatsku.
Marijan Herak
"U skladu s današnjim normama, ta buduća karta bit će mnogo jače bazirana i na geološkim parametrima aktivnih rasjeda, a nešto manje na katalogu potresa, čime bi se trebala smanjiti nepouzdanost procjena. U proračunu koji smo 2010. napravili za kartu je za to područje bila korištena maksimalna magnituda potresa od 6,4 prema Richteru. Dakle, nije se zbilo ništa 'obrnuto' ili neočekivano. Karte koje spominjete nikako nisu predikcijske za sljedeći ili skori jaki potres! One u vjerojatnosnom smislu određuju dugoročnu prosječnu potresnu opasnost pojedinog mjesta na koju za to mjesto utječu svi potresi, ne samo oni u neposrednoj blizini.
Karte ne ukazuju na magnitude potresa, nego na efekte potresa i to na čvrstoj stijeni. Ako se lokacija nalazi na lošem tlu, kao što je slučaj za cijelo pogođeno područje, stvarni efekti mogu biti i višestruko veći od onih navedenih na karti pa to ne smijemo smetnuti s uma prilikom usporedbe raznih lokacija. S pomoću karte i odredbi Eurokoda 8 (EU norme za protupotresnu gradnju) mogu se za pojedine tipove tla procijeniti realistični projektni parametri koji opisuju trešnju tla tijekom potresa, koji će se, naravno, razlikovati od vrijednosti na karti", objašnjava dr. Herak za Net.hr.
Nema straha od prozivki...
Također upozorava da je u slučaju kada se dogodi potres koji ima za posljedicu veće efekte na čvrstoj stijeni od onih predviđenih kartom za 475 godina, moguće da se naprosto radi o – vrlo rijetkom potresu, pa "opaženi efekti odgovaraju nekom duljem povratnom razdoblju za koje karta nije izrađena".
Na pitanje smatra li da je moguće da će netko povući i pitanje odgovornosti njegove struke jer karte na temelju kojih se gradilo nisu upozoravale na mogućnost ovako jakog potresa u području Banije, dr. Herak odgovara "da ne vidi nikakvu kontradiktornost ili mogućnost nesporazuma".
"Standardi gradnje svuda u Hrvatskoj i EU-u su jednaki, i procijenjena potresna opasnost (koja se prikazuje na kartama) ne utječe na opće propise. Na standarde su donekle utjecale seizmološke spoznaje o tome kako se zemlja trese tijekom potresa, a karte hazarda su podloge za njihovu primjenu. Zaista se ne bojim da će nas itko prozivati. Naša je karta bila napravljena po najvišim mogućim standardima struke, i usporediva je sa svim službenim sličnim kartama u Europi, čak je i konzervativnija", kaže dr. Herak u razgovoru za Net.hr.