Nakon što su svjetske farmaceutske tvrtke objavile kako neće imati dovoljno cjepiva te da se cijepljenje mora usporiti postavlja se pitanje je li Europska unija, a samim time i Hrvatska, izigrana od farmaceutskih tvrtki koje su obećavale potrebne količine cjepiva, a na kraju ipak zaključila da cjepiva nemaju dovoljno. Hrvatska je cijepila približno 65 tisuća osoba, a umjesto da ta brojka raste jer su građani zainteresirani za cjepivo, njega nedostaje.
Gostujući u HRT-ovom Studiju 4, Kristijan Radaman iz Odjela za medicinske znanosti sa Sveučilišta u Oxfordu rekao je kako je neugodno iznenađen informacijom o reduciranoj količini cjepiva. "AstraZeneca u listopadu je tvrdila i javno objavila da su proizveli 1,5 milijardu doza i sada dolazi do problema. Zašto, nemam tu informaciju. Moguće je da su imali problema sa optimizacijom doza, a možda su i proizveli dovoljno doza, ali nemaju dovoljno pripremljenih bočica", rekao je Radaman za HRT te dodao kako su to neprovjereni podaci.
Britanija je odlučila usporiti cijepljenje i cijepiti samo jednom dozom. Radaman je rekao kako su njihovi savjetnici koji se bave cjepivom uzevši u obzir klinička istraživanja, shvatili da se i nakon prve doze cijepljenja stvara imunitet u 50 posto ljudi. "Mislim da je to dobar pristup i Hrvatska bi trebala potražiti savjet stručnjaka iz inozemstva oko toga", rekao je. Također, naglasio je važnost rješavanja pandemije i suzbijanja širenja virusa, ali i napomenuo da se bez obzira na cijepljenje moramo držati epidemioloških mjera.
Kinesko cjepivo bi moglo imati najviše nuspojava
Govoreći o ruskom i kineskom cjepivu rekao je kako su prema podacima koji se mogu pronaći u znanstvenoj literaturi i jedno i drugo cjepivo učinkovito, pogotovo rusko koje se ne razlikuje puno od Oxfordskog. "Kinesko cjepivo napravljeno je na najstarijoj metodi, na umrtvljenom virusu, i nije dovoljno pročišćeno. Ono će stvoriti imunitet, ali kod tog cjepiva bi mogli očekivati najveći broj nuspojava", rekao je Ramadan.
Tri mutacije
Kad je riječ o mutiranim virusima rekao je kako imamo nekoliko izvora žarišta novog mutiranog virusa, u Engleskoj, Južnoj Africi i Brazilu. "Kada je riječ o engleskom soju prema zadnjim istraživanjima zarazniji je oko 50 posto naspram virusa koji se prvi pojavio i smrtnost je 30 posto veća jer virus lakše ulazi u stanice i više je virusnih čestica, iako je klinička slika jednaka kao i kod prvog virusa", pojasnio je.
Ništa od normalizacije života i ekonomije u 2021.?
Radaman je istaknuo da nije za ublažavanje epidemioloških mjera.
"Vidjeli smo kako se Hrvatska ponašala u 10. i 11. mjesecu i kolike su bile brojke. Čim su uvedene mjere brojke su se smanjile. To je čisti pokazatelj i ne trebate biti veliki znanstvenik ili stručnjak da to shvatite. U zadnjih pet godina u prosjeku u 11. mjesecu u Hrvatskoj je umrlo 3889 ljudi dok je prošle godine 2020. u 11. mjesecu umrlo 5428 ljudi. Za 40 posto više je ljudi umrlo u 11. mjesecu 2020. nego bi umrlo u zadnjih pet godina", rekao je.
Za kraj je poručio kako nije veliki optimist da će se normalizacija života i ekonomije dogoditi u 2021. godini.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.