Klimatske promjene svakodnevno sve više mijenjaju svijet, ali i nas same. Znanstvenici s MIT-a smatraju da bi, ovom brzinom klimatskih promjena i rasta stanovništva, veliki dijelovi svijeta mogli ostati bez hrane, a do kraja stoljeća bi čitava ljudska civilizacija mogla izumrijeti.
Da se taj scenarij izbjegne, čovječanstvo vodi bitke na nekoliko područja. Jedno od njih je i smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Gase se termoelektrane i zabranjuju vozila s motorima na unutarnje sagorijevanje. Europska unija do 2050. želi svesti emisiju stakleničkih plinova na nulu.
Zelenu rezoluciju europarlament tek treba usvojiti, ali autoindustrija je i bez toga povukla prve korake. Volkswagen je objavio kako će posljednjeg benzinca proizvesti 2035., Daimler, General Motors i Volvo to planiraju 2030., a Jaguar već za četiri godine.
Imamo punionice, ne i e-aute
To otvara prostor za električne automobile, koje za sad voze samo rijetki. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske na domaćim su cestama do kraja prošle godine zabilježena 1343 električna vozila. Ona se pune na 850 punionica, a do kraja godine trebalo bi ih biti još 200. U budućnosti bi, smatraju neki, svako parkirno mjesto moglo biti punionica.
"Ima li Hrvatska potrebnu infrastrukturu za električne automobile? Skoro svaki dan se postavi nova punionica, imamo dovoljno punionica za lokalne potrebe, ali imamo puno turista koji dolaze s električnim automobilima i treba za njih nešto osigurati. Meni je jako ružno ako se punionice postave na neadekvatnom mjestu", govori za RTL stručnjak za e-mobilnost, Igor Kolovrat.
Analiza Udruženja proizvođača automobila u Europi pokazala je da su zemlje s najvećim udjelom električnih automobila u odnosu na BDP po stanovniku Švedska, Nizozemska i Finska. Od Hrvatske su, pak, gori Cipar, Litva i Estonija.
Preskupi za naš džep
Nakon što je Ursula von der Leyen posjetila Matu Rimca, Europska unija je obznanila da želi stati na kraj dizelašima i benzincima. Moguće je i da su preambiciozni u tom naumu.
"Jesu li električna vozila za hrvatske ceste i hrvatski džep? Naravno da nisu. Oni su skupi u odnosu na klasične automobile s dizelskim i benzinskim pogodnom i naravno da ih vozači unatoč poticajima Vlade nisu uzimali i nisu dostupni", smatra Rajko Horvat s Prometnog fakulteta u Zagrebu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove je godine osigurao bespovratnih 105 milijuna kuna za kupnju ekološki osviještenih vozila. Nabavku sufinanciraju s do 40 posto iznosa po hibridnom ili električnom vozilu, a dosad su sufinancirali više od 4500 takvih prometala.
"Znači, ako se pametno uključimo u to, može se na nas odraziti vrlo pozitivno. Prvo, vožnja za mene u ovom autu koja je vrlo skupo bila. Ja nemam nikakvih troškova, čak ni struju ne plaćam, jer se tada moglo zakupiti punionice", poručuje Kolovrat.
Ne zagađuju okoliš, ali su skupi. No, vožnja je gotovo besplatna, iako im treba vremena da se napune. Htjeli ili ne, 2035. nećemo imati izbora.
