Liječnik obiteljske medicine savjetovao je pacijentu da odradi tri pretrage. UZV abdomena, kolonoskopiju i gastroskopiju. S obzirom na konstantne prigovore o duljini listi čekanja, bio je ugodno iznenađen kada je shvatio da nema ni dana čekanja za navedene preglede.
Naime, na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pacijentima je na raspolaganju uvid u liste čekanja u svim bolnicama.
Prema podacima, vidljivo je da se ažuriraju na dnevnoj bazi te da su za točnost podataka zadužene bolnice.
Pacijent s početka priče nazvao je KBC Sestre milosrdnice kako bi saznao koju dokumentaciju treba pribaviti prije nego što se naruči na preglede jer, prema podacima HZZO-a, slobodni termini postoje već sljedećeg dana. Medicinska sestra pojašnjava kako podaci HZZO-a nisu točni te da je najraniji termin za UZV abdomena tek u ožujku 2018. godine, dakle za osam mjeseci.
Kolonoskopiju može obaviti krajem veljače, također sljedeće godine. No dobra je vijest da na gastroskopiju može doći već za dva mjeseca, piše Jutarnji list.
Mario Zovak, ravnatelj KBC Sestre milosrdnice, kaže da imaju velikih problema sa sustavom CEZIH, koji ih spaja s HZZO-om, što dovodi do problema s ažuriranjem lista. Napominje kako mu je jasno da je situacija zbunjujuća i razočaravajuća za pacijente.
'U jednom dijelu to je inkompatibilnost našeg sustava, a i sustava HZZO-a. Zbog toga povremeno dolazi do šumova u vezi s korektnim izvještavanjem. Još smo u fazi konkretnog razmišljanja kako riješiti problem s radiološkim pretragama i kako ih voditi kroz te naše kalendare', kaže Zovak. Pojašnjava da je više razloga: prvo zato što liste prebukiraju jer dobar dio pacijenata ne dođe na preglede ili se naruči istovremeno na više mjesta.
'Zbog toga već u startu liste nisu realne. Drugo je velik problem što je jako liberaliziran sustav indiciranja tih specifičnih pretraga. Nekoga zaboli glava i odmah ga se šalje na MR. Tako zauzima termin nekome kojemu je taj termin zaimrsta potreban. O tome najbolje svjedoče uredni nalazi', kaže Zovak i zaključuje da je jedan dio krivnje definitivno njihov jer nemaju dovoljno dobar informatički sustav.
U HZZO-u kažu kako su za točnost podataka odgovorne bolnice koje šalju podatke. Priznaju kako se događa da ih nezadovoljni pacijenti prozivaju zbog potpuno krivih podataka.
'Što se tiče podataka o listama čekanja na web stranici HZZO-a, HZZO podatke o listama čekanja dobiva od bolničkih informacijskih sustava, i odmah ih unosi, što je vidljivo na web stranici na kojoj se može vidjeti kad je stigao zadnji podatak, kad je lista ažurirana te koje je vrijeme zaprimanja podatka o slobodnom terminu od strane bolničkog informacijskog sustava', navode u HZZO-u.
I druge bolnice, čini se, imaju problem s informatikom. Primjerice, za OB Šibenik stoji kako se gastroskopija može odraditi u roku od 17 dana, dok telefonski saznajemo da su najraniji termini za 90 dana, a slična situacija je i s kolonoskopijom. Naime, prema podacima, čini se da za taj pregled nema čekanja, dok se u stvarnosti čeka do tri mjeseca. S druge strane ima i pozitivnih primjera. Iako se telefonski u ni jednoj bolnici nije moguće naručiti na pregled, moguće je dobiti informaciju o najranijim terminima.
Tako, KBC Rijeka i Osijek HZZO-u zaista šalju točne podatke.
'Na dnevnoj bazi smo vezani s listom HZZO-a. Naša radilišta, znači ambulante, javljaju određeni broj mjesta koliko imaju termina u budućnosti i onda se podaci unose u sustav, a tada se automatizmom ažuriraju u HZZO-u', kažu iz službe za informiranje KBC-a Rijeka za Jutarnji list.
