Policiji se zabranjuje korištenje sustava za prepoznavanje lica, odluka je to Europskog parlamenta. Kamere koje snimaju svaki naš korak pomažu policiji da efikasnije radi posao i smanji stopu kriminala, no za mnoge to je zadiranje u privatnost i kršenje ljudskih prava. Tehnologiju koju koristi i hrvatska policija.
Big Brother oko snima na svakom koraku. Jednima zadiranje u privatnost, drugima mjera sigurnosti.
''Baš ne previše da se ljudi ne osjećaju praćeni, to mi je ograničavanje slobode kretanja, u jednu ruku'', rekao je Davor Faget.
''Onaj tko se boji kamera on nema časne namjere, ja se ne bojim'', kazao je Vladimir Jurišić.
Samo u Zagrebu – više ih je 450. U stvarnosti, uspjeh identifikacije ovisi o kutu pod kojim kamere snimaju, ima li osoba kapu, kakva je kvaliteta snimke i slično. Pri analizi kontura lica za identifikaciju su najvažnije oči, obrve, vrh nosa i usne.
Tako se identitet osobe može odrediti već na osnovi jednog dijela lica, a uspješnost identifikacije veća je od 90 posto. U sustav se mogu ubaciti sve snimke, pa i one s mobitela.
''Jednom kada vas računalo stavi u neku bazu, dakle identificira vaše lice i kaže ovo je Marko Rakar – on je trajno u toj bazi. Dakle, ja se više ne mogu prošetati gradom a da mene desetine ili tisuće kamera koje se po gradu nalaze neće prepoznat. Ja se dakle ne mogu slobodno kretati gradom, moje kretanje je mapirano'', rekao je IT stručnjak Marko Rakar.
Zastupnici Europskog parlamenta glasali su za potpunu zabranu korištenja takvog nadzora.
''Kao što smo imali situacija zloupotrebe, recimo pri prisluškivanju građana, političara, tako se i ovdje može uz jednog maštovitog pojedinca, koji je spreman ovakve podatke uzeti i obratiti, tko zna što sve s njima može učiniti'', kazala je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Biometrijski nadzor već se duže vrijeme nalazi na udaru aktivista koji se zalažu za ljudska prava, jer krši jedno od temeljnih – pravo ljudi na privatnost.
''Ne smije se koristiti umjetna inteligencija u predviđanju ili predikciji nekog mogućeg, budućeg, potencijalnog kriminalnog ponašanja'', rekao je Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb.
Ovu tehnologiju koristi i naša policija, ali ne želi otkriti kako.
''Oni moraju manje raditi, jer kompjuteri to odrade umjesto njih, međutim to ne znači samo zato što je nešto moguće da to trebamo ili uopće smijemo koristiti'', kazao je Rakar.
Stoga zastupnici u Europskom parlamentu traže trajnu zabranu automatskog prepoznavanja lica u javnim prostorima, jer se građane smije nadzirati samo kada su osumnjičeni za zločine.
