o ovršnom zakonu /

Gost iz Udruge Franak: 'Banka ne može sama mijenjati fiksnu stopu kamate, to je kriminal!'

Banka kod nas proda ovršenu nekretninu za vrijednost svoga duga i nju nije briga. To je čak protivno s pravilima Europskog suda za ljudska prava

3.7.2017.
22:32
VOYO logo

Danas u Zagrebu, u naselju Prečko ponovo mučne scene s deložacije. Bilo je i prijetnji samoubojstvom, na sreću sve je relativno mirno završilo, obitelj Selimović je napustila stan u kojem je po svemu sudeći bespravno živjela jer su stan zbog dugova već davno založili i prodali ali iz njega nisu htjeli iseliti.  A ako je netko prodao ili založio stan tu pomoći nema, bez obzira koliko težak socijalni slučaj bio. 

Ali problem je što se po ovršnom zakonu teški socijalni slučaj može postati i zbog duga od svega nekoliko tisuća kuina. Jer se gomilanjem kamata i sudskih troškova taj dug lako popne do iznosa zbog kojih ljudi mogu izgubiti kuću ili stan. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A trenutno je blokirano 330.000 građana s ukupnim iznosom od 42 milijarde kuna duga.

Gost Direkta je saborski zastupnik "Snage" Goran Aleksić, poznatiji kao jedan od lidera Udruge Franak koja se izborila za konverziju kredita u švicarskim francimka a sada upozorava na probleme s Ovršnim zakonom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je najveći problem trenutnog Ovršnog zakona. Jesu li to iznosi kamata, način ovršnog postupka, što je toliko radikalno uznemirilo ljude i predsjednicu republike?

Činjenica je da su troškovi ogromni, veći od same glavnice, to se mora mijenjati. Sudac Kolakušić ima dobar prijedlog, smatram da bi se to moglo i trebalo provesti. Mogao bi se provesti moratorij na sve ovršne odluke, i za vrijeme tog moratorija da se donese novi zakon, kvalitetniji. Recimo poput Slovenaca, da se sve radi računalno, da sve rade samo suci, bez ikakvih javnih bilježnika.

Zašto je to prebačeno na javne bilježnike, da bi se ubrzao proces?

Vjerojatno, no tu najviše zarađuju odvjetnici, a ne javni bilježnici. Odvjetnici sudjeluju i pokreću ovrhu, kad firma treba nekog ovršiti a nije to u stanju sama napraviti, ona unajmljuje odvjetnika i njegovi troškovi su ogromni. Oni zastupaju onoga koji ovršuje, a oni se naplaćuju od ovršenika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi problem je što su sad neke izmjene u tijeku. Ni s njima niste zadovoljni, što je s njima problematično?

Dvije bitne izmjene koje smo predlagali su ušle u zakon. Jedna je o jedinoj nekretnini koja se ne može ovršiti, međutim malo je pogrešno ljudi tumače. On govori da se neće moći ovršiti jedina nekretnina u kojoj netko stanuje i koja nije pod hipotekom. One koje su pod hipotekom se mogu ovršiti. Ali ja imam prijedlog kako bi se to moglo riješiti. U gotovo svim ugovorima s promjenjivom kamatnom stopom prije 2013. godine kamatna stopa je ugovorena na nezakonit način. Kad je nju trebalo regulirati na zakonit način, banke to s nama nisu činile, nego su svojevoljno opet odredile stopu na nezakonit način. Fiksni dio kamatne stope one su odredile bez ugovora i dogovora s dužnicima. U svim takvim kreditima moj je prijedlog da se ne može ovršiti nekretnina koja ima nepoštene ugovorne odredbe koje su nepošteno utvrđene kolektivnom sudskom presudom. Ne može jedna strana svojevoljno određivati fiksni dio kamatne stope. To je kriminal. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu je problem što su te fiksne marže definirane na razini bivše kamate?

Na razini povećanih kamata koje su nezakonito povećane.

Banka mora dokazati da je uz zahtjev za ovrhom ugovorila fiksni dio kamatne stope, a da bi banke bile dovedene na pravi put, uputit ću u Sabor prijedlog izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, imam već potpise 47 zastupnika. Kad mi svi potpišu, imat ću većinu unaprijed. 

MOST je najavio da će se zaštititi jedina nekretnina, međutim ispada da je to nekretnina na kojoj nije hipoteka i nekretnina na kojoj je dug ne veći od 20.000 franaka?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da, a moj je prijedlog da taj iznos bude 50.000, da se ispod toga ne može ovršiti nekretnina. Može se dodati i još nešto, da se nekretnina ne može prodati nesrazmjerno s vrijednosti nekretnina, što se sada radi. Banka proda za vrijednost svoga duga i nju nije briga. To je čak protivno s pravilima Europskog suda za ljudska prava, koji je jednom Slovencu presudio da mu država mora vratiti 80.000 eura jer je prodana njegova nekretnina na nesrazmjernu vrijednost. Ukoliko do toga ne dođe, svi ljudi koji krenu prema sudu dobit će novac od Rh. To nije dobro. 

Mnogi se boje da s takvim pravilima banke neće htjeti davati nove kredite?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nema te opasnosti, to se odnosi samo na stare kredite, novi krediti se izdaju po zakonitoj ugovornoj odredbi. 

sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo