Obavezni vojni rok u Hrvatskoj, sada je već očito, neće biti uveden početkom iduće godine, kao što su donedavno glasile službene najave Vlade. Sve se pomiče do daljnjeg, s obzirom na to da prihvat velikog broja ročnika još nije organiziran ni u pogledu prostornog kapaciteta, ni tehnički. No zauzvrat je poznato da se značajno povećava samo financiranje vojske, i to za više narednih godina, piše Igor Lasić za Deutsche Welle.
"Definitivno nećemo stati s tim", izjavio je prošli tjedan hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, jer u Hrvatsku vojsku nije se ulagalo jako, jako dugo.
"Ne možemo precizno znati kako će se organizirati Hrvatska vojska nakon skorog uvođenja obaveznog vojnog roka, ali sve će biti usklađeno sa standardima i modelima NATO-a koji između ostalog uvjetuje i obavezu Hrvatske na godišnje ulaganje u visini od dva posto BDP-a za vojsku", rekao je Božo Kovačević, bivši hrvatski političar i diplomat za Deutsche Welle. Za situaciju oko rasta vojske i naoružavanja Hrvatske smatra da je praćena, kako je rekao, nekom vrstom opće histerije.
"To se odnosi i na visoku politiku i na medijsku javnost, a direktna je posljedica američkog nemirenja s činjenicom da ne mogu vječno biti usamljeni kao nedodirljivi broj jedan u svijetu. Pokušaj zadržavanja pozicije apsolutnog hegemona rezultira porastom sveobuhvatne napetosti. Sjedinjene Države jednostavno već dugo ne žele ozbiljno razgovarati s takmacima podjednake snage, nego isključivo nametati uvjete, a na to Kina i Rusija ne pristaju. Ujedno, to je glavni razlog povećanja izgleda za rasplamsavanje širih sukoba. Tu se Hrvatska ponaša kao i drugi u NATO-u, što je posve očekivano", kaže.
Kovačević: 'Nismo racionalno pristupili jačanju svoje vojske'
"Veće izdvajanje za vojsku je nužno i zbog toga što je ona dugo bila zapuštena, pa bih se složio i s više od ta dva postotka. No smatram da je ovaj način i pristup sasvim promašen", izjavio je Kovačević. Naime, on drži da Hrvatska nije promišljeno ni racionalno pristupila jačanju svoje vojske koju namjerava opremiti gotovo isključivo stranom tehnikom. A mogla bi i trebala, po njegovu mišljenju, dugoročno ulagati u istraživanje i razvoj npr. sustava protuzračne obrane i nekih tipova oružja. Još i bolje od toga bile bi dvojne tehnologije kakve podrazumijevaju primjenu i u vojsci i u civilne svrhe.
Takve bi se vrijednosti zatim mogle i izvoziti, ali Hrvatska više uopće ne uzima u obzir ni elementarnu mogućnost vlastite proizvodnje. "Ovako, međutim, stalno sebe činimo financijski i tehnološki sve ovisnijima, a to je pogrešna koncepcija. I sve više će nam troška iziskivati održavanje uvezene opreme, a domaći će kapaciteti i dalje stagnirati. Skroz ćemo izgubiti sposobnost da poduzmemo takvo što, ostat ćemo bez te pameti, kao i za produkciju drugih roba široke potrošnje. A stranci ne prodaju ono najsuvremenije što imaju, nego to ipak zadržavaju sebi", dodaje.
"Logično, jer tako zadržavaju i vojnu prednost nad ostalima, dok Hrvatska tone u spiralu ovisnosti i o tuđim kreditima i o tehnici. Konačno, na taj način dospijeva pod jednu stalnu i sveobuhvatnu vrstu kontrole izvana", kategoričan je u tome Božo Kovačević.
I Srbija se naoružava zapadnim oružjem
Branimir Vidmarović, također vanjskopolitički analitičar, stručnjak za međunarodne odnose na Sveučilištu u Puli, sklon je ukazati ponajprije na specifičan regionalno-politički kontekst u okviru kojeg djeluje Hrvatska. Naravno, posrijedi je Balkan ili jugoistok Europe, a ustvari ponajprije blisko susjedstvo.
"Čini se da u ovom dijelu svijeta imamo posla sa svojevrsnom malom utrkom u naoružanju, a konkretno između Hrvatske i Srbije. No zapravo ničim posebno izazvanom, bez nekih realnih sigurnosnih predispozicija. Već i zbog toga se vojni proračuni tih dviju država zadnjih godina povećavaju. Srbija se ovdje doživljava kao zemlja geopolitički suprostavljena Hrvatskoj, jer nastoji održavati partnerstvo i sa Zapadom i s Istokom, ali ona se reformira u skladu s NATO-om, o čemu se daleko manje govori“, rekao je Vidmarović za DW, ističući partnerstvo Srbije s Nacionalnom gardom američke savezne države Ohio.
Premda u Srbiju dolazi američko naoružanje, poput oklopnih vozila zvanih Humvee, tamo stiže i ono kinesko, npr. sustav protuzračne obrane FK3, ili čak rusko, kao što je antidronski sustav Repellent. Štoviše, upravo je Srbija u tom smislu vjerojatno najšarolikije oboružana zemlja na kontinentu, a drukčije ne izgleda ni njezina prodaja oružja, uz kupnju. Artiljerijsku i drugu municiju te naoružanje ona plasira na sve strane, između ostalog u Ukrajinu i Izrael. Za to vrijeme nesmetano se već 15 godina održavaju zajedničke vježbe srpske vojske i američke Nacionalne garde, organiziraju se razmjene i obuka.
U okviru spomenutog programa organiziraju se tako razne aktivnosti, mada je to u Hrvatskoj praktično nepoznato, dok se potencira slika Srbije kao ruske suradnice, politički i šire. Vidmarović stoga napominje da SAD pretvara Srbiju u pouzdano zapadnjačko uporište na Balkanu, koliko god to u Hrvatskoj zvuči kontroverzno. "Svejedno, svi dokazi upućuju na to. Tako se i Srbija naoružava zapadnim oružjem", keža. "Ali ovdje jedan dio establišmenta izaziva bojazan od nove velikosrpske politike, sve očitava u tom ključu. Naročito postoji strah da bi to desilo ako Rusija vojno porazi Ukrajinu", dodao je.
"Još izraženije na našu logiku djeluje želja da se bude bolji od susjeda, uz utjecaj zahtjeva NATO-a o onih dva posto BDP-a. U vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa, baltičke zemlje, a i više njih na Istoku, drastično su podigle svoje vojne budžete. Hrvatska nije, pa sad vjeruje da će joj biti veoma zamjereno ako to ponovno izbjegne. A tu su i unutarnjopolitički bodovi u okolnostima rastućeg osjećaja nesigurnosti, gdje se takoreći svi militariziraju. Vrtlog eskalacije sukoba se ubrzava, pa zato ona vlast koja uvodi dodatnu čvrstinu i red, može od toga politički osjetno profitirati", kazao je Branimir Vidmarović.
"Uostalom, mi ne znamo u kojoj mjeri zapadna vojna industrija u ovom času vrši pritisak na vlade poput naše da zaista kupuju više oružja. Ako idemo logikom kako je Trump s velikom dozom prisile javno govorio da se Europa mora prebaciti na američki plin, onda je vjerojatno prisutna određena jača prinuda i za to da se europska obrana što više zasiti američkim oružjem", rezonira Vidmarović.
POGLEDAJTE VIDEO: Gdje će biti hrvatski vojnici i tko je časnik za vezu? Pavle Kalinić: 'Ne bi trebao pucati, ali...'
