Nove upute potaknule su više pitanja nego što su dale odgovora
Nove upute Ministarstva znanosti i HZJZ-a roditelje su ostavile u nedoumici moraju li slati djecu u školu ili ne, mogu li slati one starije ili se škola otvara samo za učenike nižih razreda, a još je veći problem što im ne mogu odgovoriti ni nastavnici pa ni ravnatelji.
"Jako je puno upita od učitelja i roditelja. Pa evo, mogu vam i pročitati poruku koju je jedna naša učiteljica dobila. 'Učiteljice, trebamo pomoć, je li škola obvezna ili nije, ne znamo što da mislimo više. Što je ispravno, što nije", opisuje za Dnevnik.hr problem Diana Dujmović, ravnateljica zagrebačke Osnovne škole Rapska.
Objašnjenje ministrice Blaženke Divjak,u kojem navodi da se učenici do četvrtog razreda vraćaju, dok je za više osnovce predviđen kraj školske godine na televiziji, nije previše pomoglo jer ne odgovara na osnovno pitanje – je li pohađanje nastave u školi obveza ili izbor roditelja.
'Roditelji su uvijek imali izbor'
Ministrica još jednom ističe kako su roditelji uvijek imali izbor hoće li slati dijete u školu ili ne. "Još jedanput, roditelji su i sada imali određeni izbor kada učenici normalno idu, kada nije bila pandemija. Postoje objektivni i subjektivni razlozi, a ovo sigurno nije normalna situacija, to treba respektirati".
Ukratko, nastava na daljinu i dalje je dostupna, a nove mjere HZJZ-a omogućuju da svi roditelji, bez obzira na radni status, mogu poslati dijete u školu ili vrtić. Ključno, mogu to učiniti i naknadno. Učenici viših razreda i srednjih škola imat će nastavu na daljinu do kraja godine.
No mjere znače i sasvim nove probleme za one koji bi ih morali provesti i poštivati. U sindikatu ističu nelogičnost – ako su škole sigurne, onda su sigurne za sve i ministarstvo mora odlučiti treba li nastaviti s nastavom ili ne. "Ako je u uputama navedeno da su škole sigurne za sve učenike, tada je na ministrici da jasno i nedvosmisleno kaže - škole su sigurne, učenici se vraćaju u učionice, a mi i dalje ne znamo je li to tako ili nije", objasnila je Ana Tuškan iz sindikata.
"Škole su sigurno mjesto, to su jasno kazali epidemiolozi i liječnici, pošaljite djecu u škole", odgovara Divjak.
Drugi važan problem je čisto praktične naravi. Prema preporukama, u razredu bi trebalo biti 15 do 20 učenika s razmakom od metar i pol od učenika do učenika, što bi bilo jedan učenik u klupi.
"Tako je, čini se da bi u učionicu stalo 15 učenika, no problem je što većina razreda ima više, barem oko 20 učenika, a isto je pitanje hoćemo li imati dovoljan broj klupa da svaki učenik sjedi sam. A ako se razred dijeli u dvije grupe onda je opet problem kako će se učiteljica tog razreda podijeliti", objasnila je ravnateljica OŠ Rapska Diana Dujmović.
